Reputacija 3

..i hvala za sve one ribe.

  • Bodova 73.8
  • Analiza 37
  • Ocjena 354
  • Anketa 20

Analiza

Tko je odgovoran za zadnji pad kreditnog rejtinga

07.04.2016. 12:40, Postaje li Orešković najpopularniji hrvatski političar i kako to može kapitalizirati?

Vrlo čvrstog sam uvjerenja da je za zadnji pad kreditnog rejtinga isključivo odgovorna ova Vlada, a naravno za njom i ona prijašnja koja je ovakve razine uopće i omogućila.

Da podsjetim Agencija Moody's snizila je 11.03.2016. dugoročni kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti na Ba2, a u domaćoj sa A3 na Baa1 navevši kao ključne razloge visok javni dug i nastavak slabih izgleda gospodarskog rasta u srednjem roku, a uz to zadržala je i negativne izglede. 

Zgodna tablica što znači Moody's Baa2 rejting i prikaz kretanja češkog rejtinga. Ovdje je proširena tablica rejtinga

Odgovornim za ovo smatram izravno Premijera Oreškovića i to iz razloga što nije vrlo čvrsto, ali baš vrlo čvrsto i vrlo otvoreno stao u obranu pozicije HNB-a spram populističkih i drugih napada na HNB posebno iz redova Mosta, ali i HDZa. Hvala Bogu nije dozvoljeno njihovo aktivno uključivanje (Lovrinović,..) u prvi red izvršne moći, ali je njihov utjecaj i dalje izrazito velik i on je sigurno uključen u ove procjene rejtinga. Događaji vezani uz prebacivanje konverzije kredita u šv.francima iz privatne u državnu ingerenciju također uopće nije adresirano već je prepušteno daljnoj stihiji. Možda je ključni trenutak da se štete od toga minimiziraju ili će se po ko zna koji put otovoriti nova rupa za pljačkanje ove države.
Posebna je priča proračun koji je sigurno također bio uključen u cijelu ovu priču, ali to je tema za sebe.

Premijer Orešković upravo je izabran da ostvari najveći doprinos upravo u financijskom području i to na način da mu se zbog toga toleriraju neki drugi nedostaci koje bi netko manje ili više ne/dobronamjeran mogao uočiti (da ih sada ne ponavljam). Činjenica da je rejting potonuo na njegovom samom početku izaziva veliki broj različitih asocijacija.

Teško mi ih je sve i pohvatati da ih suvislo strukturiram, ali sam upravo objasnio što su temelji ovih razmišljanja.

Kreditni rejting nije nevažna stvar. htjeli ili ne, ignorirali ga ili ne on predstavlja mjeru prema kojoj se donose različite financijske odluke i uopće nije svejedno hoćemo li u nekom periodu posuđivati i vraćati novce po jednoj ili drugoj kamatnoj stopi. Razlike se iskazuju u stotinama milijuna eura i više ovisno koliko gledamo.
Procjene rejtinga se ne daju na lijepe oči, ali na ružne nije isključeno. Jedna od asocijacija koja mi stalno dolazi jeste da je ovo svojevrsno zauzimanje početnog položaja. Tim vs hrvatski financijski partneri, te da je Moodys samo odigrao prvu kartu. Zašto bi Timu dao bianco prednost, kad je sigurnije upravo ovo sa spuštanjem. Naime spuštanje Kukurikavicma bi im bilo kontraproduktivno, vjerojatno bi se zaustavilo zahuktalo zaduživanje, ali i porasli rizici za bankrot što partneri ne vole. Ovako vele dobili smo financijaša, možemo sad biti mirni (znati će jer će morati i biti prisiljen upravljati da izbjegne bankrot), ali i od toga onda ekstra zaraditi. Mjera svega toga je upravo spuštanje kreditnog rejtinga koji partnerima garantira ekstra zaradu.
Dakle Tim je ad hominem također kriv (zato što je financijaš) za pad kreditnog rejtinga. Umjesto toga trebala je munjevita i vrlo otvorena reakcija na populizam, trebalo je napraviti nešto s proračunom da se izbjegne ova suluda i šizofrena situacija odgađanja reformi zbog kalendarskog tjesnaca. Ne znam što, ali nešto je trebalo učiniti, prva velika bitka na samom početku je na žalost izgubljena.

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (3)


Respektira (1): 5none5


Ne slaže se (2): Laci, 5none5


Komentari (14)


.ma koji su se još jučer olako zaduživali po 6%,a danas su u prilici možda po 3% ili 4%.Njima je to kao dječija igra.Nisam ni najmanje protiv zaduživanja da se razumijemo i duboko prezirem kritičare koji su još krajem90tih vrištali o prezaduženosti. RepopeR 0 0 0


Nemam ni ja ništa efikasno protiv zaduživanja, jer da imam, mlatio bi s time na sve strane. Monetarna vlast je 4-ti stup vlasti! Bez monetarne vlasti nema ni države jer nijedna država ne može egzistirati na račun tuđeg bogatstva 5none5 0 0 0


Ljudi moji, zar ne vidite da su te Rejting Agencije ispostave svjetskog bankarskog lobija, kojima je stalo do toga da kroz što veće kamate izvuče što više novca od nas. Koja je zemlja najzaduženija ? USA ! A ima najviši rejting.. Naravno Laci 0 0 0


kad im FED tiska dolare kao da su reklamni letci. Koji je to rezon da ti prvo sruše rejting da bi ti dali kredit sa većom kamatom ? Ako si sa lošim rejtingom, rezon je da ti ne daju kredit, a ne da ti daju da bi još više izgubili jer nisi Laci 0 0 0


sposoban vraćati kredit ?! Bretton Wood, FED, dolar bez pokrića, MMF i WB, su smislili najveći svjetski bankari, da "sišu" krv ostalom svijetu, a Rejting Agencije im u tome pomažu ! To je stvarnost, a sve ostalo su priče za djecu Laci 0 1 0

Analiza

Tko je odgovoran za zadnji pad kreditnog rejtinga

07.04.2016. 12:40, Postaje li Orešković najpopularniji hrvatski političar i kako to može kapitalizirati?

Vrlo čvrstog sam uvjerenja da je za zadnji pad kreditnog rejtinga isključivo odgovorna ova Vlada, a naravno za njom i ona prijašnja koja je ovakve razine uopće i omogućila. Da podsjetim Agencija Moody's snizila je 11.03.2016. dugoročni kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti na Ba2, a u domaćoj sa A3 na Baa1 navevši kao ključne razloge visok javni dug i nastavak slabih izgleda gospodarskog rasta u srednjem roku, a uz to zadržala je i negativne izglede. Zgodna tablica što znači Moody's Baa2 rejting i prikaz kretanja češkog rejtinga. Ovdje je proširena tablica rejtinga Odgovornim za ovo smatram izravno Premijera Oreškovića ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 1
  • 0
  • 2
  • 14

Analiza

Jako puno materijala je o Šešelju izrečeno kako ovih dana tako i već odavno prije, a nema sumnje da će još dugo biti vrlo zahvalna tema. Stoga nema smisla uopće se ponavljati ili pridodavati nešto dodatno na tu medijsku hrpetinu koja doista dominira našim medijskim prostorom.

Kada bih imao vremena ono o čemu bih vezano uz Haaški sud i Šešelja volio pričati tiče se tzv Blackstone-ove formulacije, a koja se sažima u izreci: bolje pustiti 10 krivih, nego osuditi jednog nevinog. S obzirom na slučaj Šešelj posebno sam nekako zainteresiran o alternativnim pogledima na ovu formulaciju.

Međutim, više od svega toga zanima me jedna druga dimenzija bavljenja Šešeljem, a koja je možda još turobnija po svojim reperkusijama.

Naime smisao bavljenja Šešeljem paradigma je puno veće stvari u koju smo uronjeni. Riječ je tu o pretenzijama za potpunom medijskom dominacijom. Upravo je stravična pretenzija da se mi sad bavimo ispraznim naklapanjima o metastaziranom manijaku, a da iz fokusa izbacujemo naše vlastite životno važne stvari i prepuštamo ih na volju drugima. Sve poluge veze s nekakvim normalnim životom su potpuno potrgane. Odavno smo već u vlastitom dvorištu pogubili svaku nadu da postoji išta normalno. Užasavajuća jednodimenzionalna politička svijest prožela je i natkrila svaki vid postojanja. Kulturu, gospodarstvo, ... uopće se ne isplati nabrajati doslovno sve je preuzela i obgrlila politička svijest s užasavajućim posljedicama (politička svijest sužava sve an politiku i sve što se nje tiče kao npr poltiička borba za prevlast...).
Sada smo se više nego jasno uvjerili da je to puno širih razmjera nego su naši lokalni i više nego su to i skeptici među nama vječnim optimistima odavno upozoravali.

Ono najvažnije što se hoće reći je ostavimo se mi prošlosti ona nam je traumatična, zbrkana i puna upravo ovakvih kao što je Šešelj i nje se moramo stidjeti. Okrenimo se mi vrloj budućnosti. U ime ove naoko samorazumljive postavke se temelji cijeli ovaj trik. Mislim da je pretjerano povezivati ovakav ishod sudskog postupka Šešelju s ovakvim namjerama, ali da se taj ishod upravo prekrasno uklapa upravo s tim namjerama ne mogu se oteti tome dojmu. Namjera je jednostavna sramite se svoje prošlosti, ne dižite glavu, vidite kakva zbrka i kakve su patnje izvjesne dignete li glavu.

Ispod svega i ispod svih mogućih medijskih balona, hrpetina neptorebnog informacijskog smeća radi se o vrlo trivijalnoj stvari. Ne dižite glavu, vidite kako pate oni koji se samo malo usprotive.

Ja moram reći da sam što me više zatrpavaju ovakvim medijskim smećem sve više svjesniji upravo toga i nekako još veći u vlastitim očima jer se dobro sjećam, ali i znam gdje sam i skim i s kakvim namjerama bio od prvog prvcijatog dana.

Pozdrav svim antioksidansima, ma gdje bili!

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (3)


Respektira (1): omblez1


Ne slaže se (2): Laci, HR-HB-Mostar


Komentari (6)


Možda baš nisam bio jasan, pročitaj ponovo, i ponovo,.. ako treba, ja protestiram protiv maksime "ostavljanja prošlosti i bavljenja vrlom budućnošću" koja nam se dodatno pojačava ovakvim košmarom (naime ovo je samo jedna od prigoda za to). RepopeR 0 0 0


Ne slažem se jer ni ja nisam skužio što si htio reći ? Da nas ovakvom presudom hože natjerati da "živimo" prošlost, ili da nas priječe das živimo budućnost ? Nakon ove presude trebaju na oči i na leđima ! Laci 0 1 0


@L čim se netko ne bavi multipliciranjem ionako prisutnih informacija odmah problem. Obrati pažnju kako Vučić govori o Šešelju: "Srbija hoće biti "stabilna i sigurna zemlja" koja se ne želi vraćati u prošlost i vrijeme neizvjesnosti".Stalno nam se .. RepopeR 0 0 0


..nameće traumatična povijest.Da se trebamo okrenuti budućnosti,poptuno nas se izluđuje šizofrenim temama U i P.O tome ja pričam.Š je samo šlag na torti.Zaboravim prošlost..Ja se tome protivim.Ne želim zaboraviti prošlost,znam gdje,skim,šta..to nije RepopeR 0 0 0


..retrogradno i nema te medijske kombinacije koja će me uvjeriti u suporno. RepopeR 0 0 0

Analiza

Jako puno materijala je o Šešelju izrečeno kako ovih dana tako i već odavno prije, a nema sumnje da će još dugo biti vrlo zahvalna tema. Stoga nema smisla uopće se ponavljati ili pridodavati nešto dodatno na tu medijsku hrpetinu koja doista dominira našim medijskim prostorom. Kada bih imao vremena ono o čemu bih vezano uz Haaški sud i Šešelja volio pričati tiče se tzv Blackstone-ove formulacije, a koja se sažima u izreci: bolje pustiti 10 krivih, nego osuditi jednog nevinog. S obzirom na slučaj Šešelj posebno sam nekako zainteresiran o alternativnim pogledima na ovu formulaciju. Međutim, više od svega ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 1
  • 0
  • 2
  • 6

Analiza

S obzirom na gospodarstvo uvjerljivo najmanje loš period vladanja bivše vlade je onaj period od kad smo imali tzv tehničku vladu, tj. kada se zbog održanih izbora i mrcvarenja oko sastavljana vlade period vladanja tehničke vlade razvukao nepredviđeno dugo.

U tom smislu argumente kako nova vlada kasni s postavljanjem dužnosnika (i dužnika), donosi mali broj novih zakona, te da u ovih 30 dana nije učinila zapravo ništa, a da su oni kao oporba već u prvih 30 dana učinili maksimalno, to sve bi trebalo promatrati kao dobar kompliment.

Paradoks je u tome što činjenicu kako se uz nedjelovanje postiglo najviše (premda smatram da je bolje reći najmanje štetilo) današnja oporba nikako ne može izustiti koliko god to bila notorna činjenica. Paradoksalno (i suludo) je nekoga kritizirati argumentacijom koja bi zapravo podupirala komplimente posebno kada bi se primjenila na njih same. Vrijedi čak i suprotno kamo sreće da je bivša vlada bila manje "produktivna" od početka, pa bi i manje štete bilo. Međutim kako to izreći kad moraš i o sebi puno toga reći.

Zažmirivši na tu praktički teško osporivu činjenicu da su i sami najmanje štetili kada su bili u tehničkoj varijanti oni zapravo šire i projiciraju lažna očekivanja da bi se nekakvom pojačanom produktivnošću vlade, a ne njenom blokadom stvar popravila. U slučajevima loših i štetočinskih vlada kakva su i sami bili (ne samo u gospodarskom već i u svim drugim segmentima) zasigurno je bolje da ne rade ništa ili makar po mogućnosti što manje. To čak vrijedi i za lošu oporbu. Za nju je također bolje da što manje radi, a da što više prođe samo po sebi.

Tek neka imaginarna i hipotetska vlada koja bi doista mogla biti radno produktivna moglo bi joj se bez straha zamjeriti da je malo toga učinila. U tom smislu i zbog ovog paradoksa ja se ne mogu oteti dojmu da oporba ovu vladu zapravo obasipa komplimentima jer je zapravo smatra dobrom kad joj zamjera manjak produktivnosti, a ukoliko žele reći da je loša trebalo bi joj taj manjak hvaliti. Problem je u tome što bi se onda pokazala sličnost.

Premda sam i sam spram ove vlade skeptičan više od oporbe (hvalim njihovu jalovost) čini mi se da po pitanju ključnih parametara ova vlada upravo zbog svoje početne inertnosti i sustavno ugrađene blokade Most-Hdz može biti puno bolja nego je oporba u stanju to istrpiti pa čak i spomenutim navođenjem na krivi put (da bi trebali više raditi) kao što je ovo s ovim početnim kritikama nakon samo mjesec dana. Naime, šta, ako se sjetite onog vica "samo šuti i nahrani svinje", moglo bi se dogoditi kao u spomenutom vicu o "svinjskim" astronautima.

Ne bih želio ispasti nepristojan pa da stvarne ljude iz udobne anonimnosti uspoređujem sa svinjama, ali bih u svjetlu spomenutog vica izrekao glavnu misao, a koja se s obzirom na medijsko stanje i situaciju prilično poklapa (o ljudima se vrlo nisko misli, a o Karamarku da i ne govorimo): Svinjo broj jedan reprogramiraj dugove, svinjo broj dva sredi zdravstvo, svinjo broj tri sredi ..., a ti Karamarko nahrani svinje i ništa ne diraj.

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (2)


Respektira (2): siouxica, Laci


Komentari (2)


@RepopeR, respektiram i čak se slažem s onim što si rekao, no imaš sreće što te svinje ne mogu tužiti radi usporedbe s našim političarima :-). Jer svinje su puno korisnije, ako nisi vegan. Laci 0 0 0


Zgrožen sam potpunim izostankom rezova,neukidanjem mnogih ministarstava,raznih vidova pljačke javnog novca,..Ministar Hasanbegović se po mojim očekivanjima ne bi niti isticao kako se sad ističe(ukidanje sulude komisije za neprof.med.). RepopeR 0 0 0

Analiza

S obzirom na gospodarstvo uvjerljivo najmanje loš period vladanja bivše vlade je onaj period od kad smo imali tzv tehničku vladu, tj. kada se zbog održanih izbora i mrcvarenja oko sastavljana vlade period vladanja tehničke vlade razvukao nepredviđeno dugo. U tom smislu argumente kako nova vlada kasni s postavljanjem dužnosnika (i dužnika), donosi mali broj novih zakona, te da u ovih 30 dana nije učinila zapravo ništa, a da su oni kao oporba već u prvih 30 dana učinili maksimalno, to sve bi trebalo promatrati kao dobar kompliment. Paradoks je u tome što činjenicu kako se uz nedjelovanje postiglo najviše ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 2
  • 0
  • 0
  • 2

Analiza

Izvedenice - neki osnovni pojmovi

18.01.2016. 03:10, Anketa + Barometar-hipoteza: o stvarima koje nemaju svoju temu...

Izvedenica je hrvatski naziv za izvedene vrijednosne papire, opcije, derivate, ... razne druge korištene nazive koji uz pomoć raznih posredovanih vijesti, čalanaka, internetskih i drugih sadržaja dolaze u javni prostor. Hrvatska riječ koju je zgodno koristiti je izvedenica, a ona se onda može dalje razvrstavati prema različitim kriterijima, financijskim instrumentima,.. o čemu će vrlo kratko biti ovdje riječi kako bi se samo početno demistificirala nekakva urotnička i prevarantska slika izvdenica koja zbog gomile dezinformacija, nekrtičkog i automatskog prenošenja golemih količina besmislenih jeka-infomacija.   

Osnovna ideja izvedenica jeste unaprijediti trgovinu. Ponavljam, ideja izvedenica jeste unaprijediti trgovinu. To je ovako rečeno prilično suhoparno i izaziva napad dosade, ali to je doista tako, to nije armagedonski izum, čudovište,  oružje masovnog uništenja, ... koje će terminirati svijet... a kako se već uobičajilo i bez ikakvog srama i ikakve odgvoornosti to ovdje več učestalo prenosi. Izvedenice svi manje više koristimo, na razne načine, a ako i ne izravno naši životi ovise o njima znali ili ne o tome. Zašto onda ne saznati o njima bez efekta gluhog telefona.

Izvdenice se većinom odnose na nekakve buduće akcije s nekom vrstom imovine iz koje su izvedene. Od tuda i prekrasni naziv izvdenie. Izvedenice kao takve poznate su od davnina, a obično se kao pravi početak uzima unaprjeđenje trgovine žitom i stokom u Chicagu u 19.stoljeću.
Kako se izvdenicama može unaprijediti trgovina žitom i stokom (poljoprivrednim proizvodima općenito)?
Problemi su poljoprivredne trgovine velike oscilacije zbog sezonskog karaktera polj. proizvoda (u žetvi inakon je cijena mizerna, da bi se onda mogla višestruko povećavati).
Krije li se u tome možda rješenje i naših poljoprivrednih problema??? Je li se to možda netko pitao (umjesto da o izvdenicama prenosi vijesti kao o oružju masovnog uništenja ili da gleda onu bizarnost od Plodova zemlje, Vrtlarice, + još i šire, Turističkog magazina i gomile šrot emisija kojima se na našem medijskom prostoru plasiraju tone budalaština već desetljećima - i otud moj bunt).
Kad imaš npr proizvođača nekog poljoprivrednog proizvoda koji taj proizovd kontinuirano proizvodi svake godine, onda se na temelju toga može npr napraviti takav terminski ugovor da ćeš po toj i toj cijeni, u tom i tom roku kupiti toliko i toliko buduće proizvodnje - to je npr jedna izvdenica (onako zdravo seljački). Što bi dali naši poljoprivrednici da imaju ili da mogu nekome prodati/kupiti takve ugovore tj izvdenice.

Osnovne vrste izvdenica su: terminski ugovori, opcije, dioničke opcije, zamjene i ostalo (glavničke izvedenice, strukturalni zapisi - dužnički vrijednosni papiri, hipoteke, inverzne plutače, kamatne kapice, ikone, paketi, opcije s budućim važenjem, složene opcije, binarne opcije, Azijske opcije,... ).
Eto htjeli i li ne igrom slučaja čak se hipotekarni krediti/hipoteke zapravo pojavljuju kao izvdenice tj izvedeni dužnički vrijednosni papir, a ponovimo služi za unaprjeđenje trgovine (u ovom slučaju npr stanova na kredit jer je bez takve izvedenice npr nezamislivo da bi se kupnja uopće odigravala). Tu eto nesvjesno sudjeluju i mnogi koji se inače gnušaju i samog pojma izvedenica i svega s tim povezanog (među njima ima i profesora s ek. fakulteta ne brinite).

Klađenje,... da, još kako sudjelovanje u tržištu izvedenica još kako sliči na klađenje. Posebno to tako izgleda kada se jedna vrsta sudionika na ovom tržištu (koje je usput budi rečeno predstavlja jedno od najdinamičnijih tržišta) službeno naziva špekulantima ili kladiteljima. Obično se do neviđenih razmjera precjenjuje samo ova jedna vrsta sudionika od ukupno tri. Dakle pored kladitelja postoje i ziheraši koji se na hrvatskom nazivaju živičari (živica-ograda od eng. hedge - dakle oni koji se ograđuju i osiguravaju hedgiranjem tj oni koji podižu živicu - živičari). Treća vrsta sudionika na tržištu su arbitražeri (njihovo djelovanje nije tako intuitivno i živopisno tumačeno kao špekulantsko, ali se i njhova uloga u javnosti pojavljuje pod raznim nazivima i pejorativnim varijantama: bankari, lopovi, ... ). Arbitražeri kupuju neku robu na različitim tržištima zauzimajući istovremeno različite pozicije (istovremeno na jednom tržitšu kupuju, a na drugom prodaju istu robu).

CDO, CDS,..CDx, izvdenice na izvdenice i sl. tipična su zastrašivanja kojima nas obasipaju jer zapravo ne znamo o čemu se radi, a u čestim slučajevima ne znaju ni oni koji nas zasipaju pa je tragikomičnost i zbrka još i veća. To rade i prof. ek. faksa, tipičan primjer koji se može naći je http://www.efos.unios.hr/financijske-izvedenice/wp-content/uploads/sites/407/2015/12/FI_5_CDS-CDO.pdf  Što može misliti običan čovjek kad takvo što pročita? Normalno je da neznanje, nerazumijevanje stvara strah. Zato je velika odgovornost onih koji prenose ovakve vijesti i informacije. CDO,CDS su vrsta izvdenice. Spomenili smo ih i ovdje među osnovnim vrstama izvdenica: zamjene - swaps. Izazivaju silu neviđene mistifikacije i nesuvislih reakcija.

Jedna vrsta zamjena koje je jednostavno razumjeti je izvdenica u bankarskom području gdje su bankarski proizvodi predmet izvođenja  (pa eto govorimo o izvedenici kao što ona postoji u manje proskribiranom području kao što je proljoprivreda).
Npr jedna banka daje kredite svojim klijentima samo s fiksnim kamatnim stopama. Takva banka onda da bi umanjila svoj rizik može/treba/mora skupiti sve te kreditne obaveze po fiksnim kreditima i tako prikupljen novac (čitaj dug) plasirati po promjenjivoj kamatnoj stopi. Istovremeno druga banka koja svoje kredite daje po promjenjivoj stopi može/treba/mora i tako prikupljen novac plasira po fiksnoj kamatnoj stopi.
Takve dvije banke mogu napraviti takav ugovor o ZAMJENI (swap) novčanih tokova prema nekoj unaprijed utvrđenoj formuli koja će osiguravati i jednoj i drugoj minimiziranje vlastitih rizika u ovom slučaju kamatnih rizika odnosno fluktuacija kamate u neželjenom smjeru za obje banke. Na taj način banke malo još potroše, ali si u slučaju nepovoljne kamatne fluktuacije priskrbe sigurnost i zažtitu od rizika - živicu - heđiranje popularno. 
Svatko tko želi može vrlo lako shvatiti zamjenu (ili zvučno derivat, swap) koju su napravile naše banke s kreditima u CHF s drugim bankama s kojima zamjenjuju novčani tijek kako bi se zaštitile od rizika. Važno je znati da su banke dužne umanjivati rizike svoje izloženosti nekoj vrsti rizika, tj pojednostavljeno dužne su raditi s izvdenicama. (Ako je u tome bilo zloupotreba, a ja osobno vjerujem da jeste, ovo je točka gdje regulatori tj država treba provjeriti zakonitost ugovaranja zamjena i sl. što se sve može/mora učiniti).
CDS je isto zamjena. Kod CDS-a netko tko želi minimizirati svoj rizik prema nekoj zemlji (netko tko npr posuđuje novce toj zemlji) sklopi privatan aranžman da će u slučaju bankrota države "razmjeniti novčani tijek" s nekim drugim koji predstavlja pružatelja kreditne zaštite za tu zemlju. Kupac CDSa za to plaća pružatelju kreditne zaštite, ali ako do bankrota doista i dođe onda zaštitar mora platiti kupcu CDSa. Tko, što, kako može biti pružatelj, kupac,... npr može se vidjeti iz zakona, odluka.. http://www.hnb.hr/propisi/odluke-nadzor-kontrola/odluke-zoki-ozujak-2010/h-odluka-o-adekvatnosti-jamstvenoga-kapitala-ki-od%2030-6-2012.pdf

Zasad samo toliko ... korištena literatura Silvije Orsag "Izvedenice" http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=100079825

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (3)


Respektira (3): Spektator, sufit, Laci


Komentari (3)


mislim da je benignost svih tih pojmova prestala biti smješna onima koji su digli kredite u francima, onog trenutka kad su shvatili da su žrtve nečije oklade. Jung-fu 0 0 0


@RepopeR, jedno veliko hvala za edukativni članak/tekst ! No mimogrede ne gade se naprimjer meni Izvedenice već to neosporno nužno zlo, ponekad zvana bankarska mafija. jedinog poštenog bankara, onoga u Indiji za siromahe su ekspresno uništili ! Laci 0 0 0


Odlicno, RepopeR! supersuper 0 0 0

Analiza

Izvedenice - neki osnovni pojmovi

18.01.2016. 03:10, Anketa + Barometar-hipoteza: o stvarima koje nemaju svoju temu...

Izvedenica je hrvatski naziv za izvedene vrijednosne papire, opcije, derivate, ... razne druge korištene nazive koji uz pomoć raznih posredovanih vijesti, čalanaka, internetskih i drugih sadržaja dolaze u javni prostor. Hrvatska riječ koju je zgodno koristiti je izvedenica, a ona se onda može dalje razvrstavati prema različitim kriterijima, financijskim instrumentima,.. o čemu će vrlo kratko biti ovdje riječi kako bi se samo početno demistificirala nekakva urotnička i prevarantska slika izvdenica koja zbog gomile dezinformacija, nekrtičkog i automatskog prenošenja golemih količina besmislenih jeka-infomacija. Osnovna ideja izvedenica jeste unaprijediti trgovinu. Ponavljam, ideja izvedenica jeste unaprijediti trgovinu. To je ovako rečeno prilično suhoparno ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 3
  • 0
  • 0
  • 3

Analiza

Pariški masakr je doista napad na zapadnjački način života

17.11.2015. 00:03, Masakr u Parizu: Postaje li Europa novo terorističko žarište i meta ISIL-a?

Pariški masakr je doista napad na zapadnjački način života - znamo li doista što on jest?

︻╦̵̵͇̿̿̿̿╤───        ❤❤❤❤❤

Masakr u Parizu nije samo napad na potpuno nevine građane. Bez obzira što je već odavno postala uobičajena poštapalica u ovakvim slučajevima, ovo što se dogodilo na pariškim ulicama to je doista napad na zapadnjački način života.
Pariz - grad svjetlosti, svjetska metafora romantike, zaljubljenih, umjetnika, slobodnih, ... Grad koji u svojim najljpšim sjećanjima i životima pamte svi. Stariji, srednji, pa i najmlađi (Disneyland).
Zamišljam Pariz na dan prije početka zlokobnog masakra. Neuobičajeno prekrasno vrijeme, kraj je napornog radnog tjedna kada se mnogi prepuštaju zasluženim hedonizmima. Ne onim napuhanim Houellebecqovskim, već onim stvarnim običnih ljudi koji cijeli tjedan naporno rade i onda u petak na početak vikenda izlaze u grad. Restorani, kafići, kazališta, sve puno i živo. Mladići, djevojke zajedno, turisti i domaći dolaze na večere, druže se, zajedno jedu, pričaju, drže se za ruke, ljube na javnim mjestima, rock koncertima, ... rade sve ono što sluđuje i sablažnjava islamističke manijakalne fanatike. Disneyland je valjda crvena krpa ne samo za manijakalne islamiste (neću ni podsjećati za koga sve još).
Njihov klasično teroristički cilj jeste izazvati strah i paniku suludim ubijanjem potpuno nedužnih ljudi. Ono što pored cijele ove tragedije i masakra još dodatno ledi krv u žilama jeste što se ovaj bezumni teroristički cilj događa u vrijeme kad u Europu preko istočnih granica pristižu nezaustavljive rijeke migranata. Pri tome je posve uočljivo da je najmanje jedan od ovih bolesnika koji je učestvovao u masakru također pristigao na takav način. Namjera je više nego očigledna. Upravo je to možda glavni motiv i modus operandi cijelog događaja (a ne vidimo ni mrvicu kajanja ili zgražanja naših političara koji su minorizirali i izrugivali svaku pomisao da migrantskim kolonama putuju prikriveni teroristi).

Kako će reagirati javnost ne samo izravno pogođene Francuske, već kako će reagirati i javnost drugih Eu zemalja? Na kratki rok to se možda još i može malo držati, ali može li se na duže vrijeme osigurati kolika tolika kontrola? Što bi se dogodilo da ljudi iz zapadnog dijela svijeta počnu gubiti kontrolu i na ova događanja odgovore po istom ili sličnom principu?

U tom smislu, svatko tko imalo zna o povijesti dobro zna što je sama Europa u zadnjih 500 godina. Ratovi, krv u potocima, nemilosrdna borba raznih Eu nacija koje su pokušavale ovladati cijelim svijetom i to svaka u svom vlastitom pokušaju u razmacima od po samo nekoliko desetaka godina.
Btw pa Francuska je de facto prva koja je izmislila bombu vozilo na konjski pogon  machine infernale još za Božić 1800 i to u pokušaju atentata na Napoleona.
Poznato je također i da su dotadašnju uhodanu praksu pokušavanja ubijanja političara upravo u Francuskoj pred kraj 20. stoljeća "unaprijedili" na nasumično ubijanje slučajnih i potpuno nedužnih građana. Antikapitalistički socijalist i anarhist Emile Henry 1894, ali i bombaška ekipa iz 1890 su preteće svih današnjih terorista i sličnih umobolnika.
Trebamo li se plašiti straha koji nam utjeruju na pariškim ulicama više od straha od nas samih samo ako se samo malo otmemo "kontroli" (a poznavajući nas i naše metode iz povijesti 30.godišnjeg rata, 1. sv. pa onda i 2. sv. rata koji su se nezaustavljivo zakuhali za nekoliko tjedana kad su se skupile sve okolnosti)?
Povijest nas uči da su reakcije na teror većinom bile još i gore. Napoleon je tako nakon neuspjelog atentata pomlatio njih stotine. Henrya su odvojili od glave giljotinom, tj. napravom koju su također sami smislili još i prije. Nema izravne veze, ali socijalizam, marksizam,... "preporodio" je razne dijelove svijeta, a tome su filozofirajući iz svojih udobnih pozicija, a da nikad nisu osjetili njegove blagodati prodnijeli i francuski sociopatolozi (Saint-Simon, Charles Fourier,..., patolog po Bandiću molim lijepo ).

Trebamo li i od čega zapravo strahovati?  Oni koji prozivaju EU za mlakost, zbunjenost, neuračunljivost.... Naravno može se i tako, ali to i to se stalno radi (ne pamtim niti jednog jedinog važnog, ali problematičnog događaja u svijetu koji nije rezltirao istovrsnim kritikama na račun EU kako je mlaka, bez jasne vanjske politike,... trkelj trkelj). Međutim,  mislim da ipak treba puno bolje odvagnuti. Više me plaši da se spomenuto vezano uz EU odjednom promjeni na "bolje" (da EU reagira baš onako kako bi kritičari EU smatrali da treba), pa da dobijemo jedinstvenu EU politiku, odlučnu, brzu i nepokolebljivu (sve kakvu bi EU kritičari htjeli).
Dakako, ove umobolne terorističke manijake treba zaustaviti, ali ne tako da uspiju u svome naumu, a on je svakako kao što velim na početku: napad na naš zapadni način života. Mislim da je najbolje da o tome doista razmislimo, što je stvarni sadržaj tog našeg načina života. Što to znaju horde migranata koji hrle, a mi ne znamo. Naprosto da iskreno i pošteno odvagnemo što ga to doista čini takvim. To je teško jer je u govoru ovo s našim "zapadnim načinom života" odavno postala poštapalica i frazetina o kojoj nitko ni ne pomišlja stvarno razmišljati.

Posve je jasno da su strah i bojažljivi pogledi kao izravna reakcija na ovaj masakr najviše usmjereni na problem da se probudi uspavana (i ne uspavana) radikalna desnica. Pri tome ne samo i/ili Francuska nego i ona Njemačka ili i širom EU. Posebno u svjetlu rijeka migranata koji nadiru.

To je samo prvi najlogičniji i refleksni strah, međutim, nije samo jedini. U svojoj "bijedi blagostanja" (i ne samo ovoj knjizi), Pascal Bruckner izvrsno secira francusko društvo, ali i sve nas Eu stanovnike - posve je jasno da smo sami skloni za sve svoje nevolje omalovažavati sami sebe, ali i optuživati dežurne krivce: nejednaku raspodjelu, liberalizam, amerikanizam i sl. Dakle, treba li se kako ljute desnice plašiti i još većeg nastavka zamajavanja s ljute ljevice, antiglobalista i sl., a koji u mnogočemu očijukaju baš, vidi čuda s ovim umobolnim manijacima s pariških ulica. Da nije tako brutalnih i stvarnih učinaka ovog i sličnog masakra još bi ih se glasnije i otvorenije opravdavalo zbog simpatija za revolucionarno odupiranje neoliberalnoj globalizaciji i amerikanizaciji.

Masakr na pariškim ulicama doista je napad na zapadnjački način života, međutim znamo li i jesmo li u svoj svojoj "bijedi blagostanja", kako veli Pascal Bruckner, doista svjesni što on doista jest? 

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (2)


Respektira (2): BorisTraljic, IDujas


Komentari (9)


više nego dovoljan.U tom smislu cijeli sam konzervativan.Ništa,baš ništa ne bih mijenjao,osim postizanja još više slobode.Smatram da većinu instrumenata za to imamo u rukama,ali zbog tragičnog komunističkog nasljeđa još se tim ne služimo. RepopeR 0 0 0


@ RepopeR, status quo jest centralni pojam međunarodnih odnosa, možemo ga sagledavati kao stanje ravnoteže (kratko razdoblje u kojem su sve strane zadovoljne, neposredno pred postizanje dogovora) ali i kao nasilno primoravanje jedne strane na IDujas 0 0 0


suzdržavanje od djelovanja (puno češći slučaj). Postizavanjem državnosti RH se nije prebacila u status quo, nego definitivno iz njega izašla. Revizionizam nije pojam suprotan statusu quo. Što je to Hrvatska revidirala 90? Što je to sloboda? Tvoja i IDujas 0 0 0


moja sloboda (poimanje slobode) se već ozbiljno razlikuju, a ta 'naša' sloboda se drastično razlikuju od slobode jednog čovjeka na drugom kraju svijeta. Zato pitam opet, što je to sloboda? IDujas 0 0 0


Država koja nije zadovoljna svojim položajem je po def.rev.država.Hrvatska nije ni postojala i to je p.e.revizionistička pozicija. https://en.wikipedia.org/wiki/Revisionist_State , http://www.e-ir.info/2010/10/07/usa-status-quo-or-revisionist-power/ RepopeR 0 0 0

Analiza

Pariški masakr je doista napad na zapadnjački način života

17.11.2015. 00:03, Masakr u Parizu: Postaje li Europa novo terorističko žarište i meta ISIL-a?

Pariški masakr je doista napad na zapadnjački način života - znamo li doista što on jest? ︻╦̵̵͇̿̿̿̿╤─── ❤❤❤❤❤ Masakr u Parizu nije samo napad na potpuno nevine građane. Bez obzira što je već odavno postala uobičajena poštapalica u ovakvim slučajevima, ovo što se dogodilo na pariškim ulicama to je doista napad na zapadnjački način života. Pariz - grad svjetlosti, svjetska metafora romantike, zaljubljenih, umjetnika, slobodnih, ... Grad koji u svojim najljpšim sjećanjima i životima pamte svi. Stariji, srednji, pa i najmlađi (Disneyland). Zamišljam Pariz na dan prije početka zlokobnog masakra. Neuobičajeno prekrasno vrijeme, kraj je napornog radnog tjedna kada se ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 2
  • 0
  • 0
  • 9

Analiza

Pobjednici su inženjeri medija i odnosa s javnošću, ali to i nije toliko strašno

11.11.2015. 21:26, ANKETA: Tko je najveći gubitnik ovih izbora?

Nakon objave rezultata ovih izbora miješaju mi se dva pomalo suprostavljena osjećaja.

PANIKA: Pobjednici izbora su inženjeri medija i odnosa s javnošću
Naime, kao što su već primjetili neki komentatori i analitičari, rezultati ove kampanje su prije svega pobjeda agencija i agentura za utjecaj na javno mnijenje. U analizi se to može rasčlaniti do najsitnijih detalja, ali ne bih se ovom prilikom time bavio. Činjenica da se na javno mijenje utječe prema željama, inženjerski i sustavno, u prvu ruku ozbiljno plaši. Tko to i s kakvim ciljem oblikuje javno mišljenje?...
Nije uopće bitno što je stvarno i što su objektivne mogućnosti, presudno je kakvu sliku za kakvu (željenu) akciju dobiva dobar dio javnosti. Ono što zastrašuje jeste kad se uvjerimo da se stvari doista tako odvijaju. Jedan obmanjivački tim protiv drugoga, a u pozadini ekipa zombija kao iz gospodara prstenova.

Do sada smo se već naučili na predizborne ankete koje s namjerom utjecaja na javnost namjerno falsificiraju rezultate. Pogreške i odudaranja od stvarnih rezultata uglavnom su bila drastična.
Kad smo se na to tek navikli, umjesto toga na koncu dobivamo podudaranje.
Kao da smo zapravo doživjeli da smo poklekli pred tom nemani namjernog obmanjivanja javnosti.
Konačno su uspjeli u svom naumu. Rezultati do sada očigledno manipulacijskih anketa konačno se podudaraju sa stvarnošću. Stvarnost više nema snage i bijedna poklekla je pred obmanom i prividom.
Manipulacija nakon ovoga više nije tako očigledna kao što je bila. Odluke koje donosimo više nisu iznuđene obmanom (jer nema tog posljednjeg razmimoilaženja na koje smo navikli između predizbornih anketa i konačnih rezultata).
Čak i oni koji su cijelo vrijeme gurali takve predizborne ankete o izjednačenosti, sada ih vidimo kako konstatiraju potpuni debakl HDZa naspram SDPa. Očigledno ni sami nisu vjerovali u vlastite predizborne priče.

IPAK JE NORMALNO: Površnost, kaotičnost,... prevaga dojma nad sustavnim znanjem - glavna karakteristika modernog vremena, ali i nešto drugo
Drugi osjećaj, ali posve suprotnog karaktera, a koji mi se skupa s prethodnim vrzma po glavi nakon ovih izbora jeste ukratko: osjećaj da pomalo ipak hvatamo korak s modernošću. Ovdje je potrebno najprije definirati objasniti što u ovom slučaju smatram pod modernošću. Prije svega jasno je da su upravo moderna vremena novih elektroničkih medija omogućila brzo i široko prenošenje podataka, informacija i sl., a što je sve rezultiralo nevjerojatnim promjenama. Jedna od tih promjena jeste svakako neviđeni utjecaj slika, filma, multimedije i drugih izravnih prijema informacija o stvarnosti. Govorimo o hiperrealizmu,... . U tome svijetu upravo prevladava dojam, brzo uspostavljeni sklop osjećaja, najčešće površnih informacija i sl. Stilovi, moda, ... šire se kao zaraze, a uobičajeno se govori o viralnoj slici, jubitou,... (https://youtu.be/EMzbt_o0F-c). Iz takvih sadržaja stvaraju se presudni dojmovi, sustavi vjerovanja,..., koji koliko god nezbiljni, površni, nepotpuni, umjetno i arbitrirano stvoreni postaju presudni u stvaranju slike o stvarnosti.
To je novo moderno vrijeme i rezultati ovih izbora samo nam govore da smo posve normalni. Slično je u cijelom razvijenom svijetu. Ne treba gledati na USA, na holivudizaciju,... to je tako po cijelom razvijenom svijetu. (Neka je samo medijska i druga obmana temelj umjesto terora straha, strahovlade i dikature.)
Pripadnici x generacija(moja), y, z, millennialsi,.. http://cdn.theatlantic.com/assets/media/img/posts/2014/03/generations3/30ebe0c8d.png jednostavno to je stanje stvari.
Nadalje, posebno bih naglasio slijedeći razvoj događaja. Prisjetimo li se početka mandata premijera Milnovića i zabrane angažiranja medijskih agencija zbog još friškog Fima medija skandala. Od tog potpuno dibidus stanja (potpune izgubljenosti), do angažiranja stranog političkog konzultanta Alexa Browna s rezultatima kakve evo danas imamo. Fenomenalan napredak upravo sve ono o čemu toliko pričam. Znanje je svuda oko nas i dostupno, treba samo odlučne akcije i intuicije, ali i nakon toga vrlo predanog rada. Treba se maknuti od usluga žnj-razrednih i naprosto kupiti i u pogon staviti najsposobnije, a koje je realno moguće naći (Aleksandara Kolarić vs Alex Brown) ili izgraditi. Valjda će ljudi vidjeti (makar i na ovom političkom primjeru) koliko vrijedi stvarno znanje, predani rad vs prepuštanja stihiji, ....  Od ovoga primjera možemo samo naučiti. Svi imamo na raspolaganju vrhunska znanja i sposobnosti da rade za naše najbolje ciljeve. Samo treba odlučnosti i ideje upotrijebiti ih korisno, a ne ih izmišljati.

Javno mišljenje (public opinion) je temelj međunardonih odnosa i nove diplomacije
Za kraj još samo jedan osvrt na javno mišljenje i njegovu važnost. Poznato je da staru diplomaciju utemeljuju ideje kao što su ravnoteža sila (balance of power, Concert of Europe...) dok u novoj diplomaciji (od godina npr 1914,1918..) od Woodrow Wilsona u ovu sferu vrlo snažno ulaze ideje kao što su javno mišljenje, pravednost,... Naime, posebno bih napomenio upravo javno mišljenje. Ono jest izrazito važan čimbenik međunarodnih odnosa i svega povezanog. Dakle, time se jasno određuje što je stvarni temelj svih država i međudržavnih odnosa. Utjecaj na javno mišljenje izravno je djelovanje spram temelja države i međunarodnih odnosa država. O tome se ovdje radi i zato je jako važno biti svjestan ovih principa i ideja. 

PS Jedna od točaka čuvenog Woodrow Wilsonovog popisa s kojim je upisan u povijest diplomacije govori i o željama balkanskih anroda o tada još zajedničkoj struktruri (državi). Public opinion prema kojima bi ti balkanski narodi željeli svaki svoju vlastitu državu nije bio toliko razvijen koliko svijest o zajedničkom bježanju od dominacija sila koje su se tada raspadale. U slijedećih 80tak godina ta svijest i public opinion je ipak ugledala svjetlo dana i uantoč svemu priznata kao legitimna (između ostalog i o tome zapravo govorim). 

ଧədodəଧ

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (1)


Respektira (1): BorisTraljic


Komentari (7)


@siouxica žao mi je što ne pišem po narudžbi i što netko želi čuti već po inspiraciji.Mislo sam da bi moglo biti interesantno,ali eto.Mislio sam da bi moj ambivalentni osjećaj panike/bijede s jedne strane i opravdanja takve situacije mogao in. •̪̀●́ RepopeR 0 0 0


@laci oni javno mišljenje oblikuju,a ne uvažavaju.Zato i jesmo osupnuti umjetno stvorenim prividima,falsifikatima,lažima,besmislenim dvojbama..Najveći prekršaj jeste puko usprotiviti se tome i to se kažnjava. (dodatnim lažima,falsifikatima i sl.) RepopeR 0 0 0


Puno nepopularnih stavova s kojima se slažem. Žao mi je što ih nisi uspio "pitkije" posložiti, mada moram priznati da nisam siguran je li to moguće osim parcijalnim pristupom. A onda se gube bitne informacije, zatvoreni krug. Svakako, hvala na tekstu BorisTraljic 1 0 0


@BT bilježim se sa štovanjem. Radi se jako nema se vremena.Kad stavim... to znači cijela litanija,a p.s. je najčešće ono glavno-prauzrok izrečenih misli.Zgražamo se medijskim manipulacijama,ali pogledaj recimo (užarenu)Njemačku.Tamo je još i gore. RepopeR 0 0 0


Navikao sam se na -recepciju čalnaka.Ni moj članak o"nekonvencionalnom pristupu u rješavanju migrantske krize"isto nije naišao na +recepciju,a vidimo da su s Mostom na red došla i ta naklapanja o zajedničkoj Vladi,približavanju i uvažavanju svih.◔͜͡◔ RepopeR 0 0 0

Analiza

Pobjednici su inženjeri medija i odnosa s javnošću, ali to i nije toliko strašno

11.11.2015. 21:26

Nakon objave rezultata ovih izbora miješaju mi se dva pomalo suprostavljena osjećaja. ... više >

Analiza

Nekonvencionalni pogled na migrantsku krizu i kratki uvod u rješavanje problema

26.10.2015. 01:41, Izbjeglička kriza: Što za Hrvatsku znači zatvaranje mađarske granice?

Potaknut analizom/dnevnikom poštovanog profesora Lauca "Svi su za reforme, ali očito je da ih ni u idućem mandatu neće biti" te svojim komentarom te analize malo bih ga razradio i zatim primjenio na problem povezan s migrantskom krizom.

Da ponovimo analiza profesora Luca temeljila se na nekih 7 točaka prema kojima su analizirana obećanja stranaka i nakon toga je (s pravom) zaključeno ono iz naslova, tj. da "su svi za referome, ali ih očigledno ni u idućem mandatu neće biti".

Moj komentar - prigovor, bio je da bi od konkretnih obećanja kakva su prikazana, puno bolje bilo obećati nešto sasvim drugo. Smatram da za tim drugim svi mi obični ljudi zapravo žudimo, a da je to drugo uključenim političarima ono od čega prvo zaziru i sve čine protiv.

U šturom i skučenom obliku komentara nazvao sam to drugo "mehanizmom", "pravilima i bontonom političkog funkcioniranja".
Svrha ove analize jest pojasniti što se pod tim mislilo, te u nastavku kako bi se to moglo primjeniti ponajprije za mala postignuća. Uhodavanjem takve prakse ubrzo bi se moglo napasti veće probleme. Migrantska kriza je posve sigurno veliki izazov i mislim da je kao problem dostojan da bude primjer kako bi se npr stvar mogla rješavati uz uvažavanje drugog, pa i suprotnog mišljenja.

Želio bih da mi politička stranka obeća da će u svom političkom djelovanju uvažavati slične političke stavove, ali još i više suprotne. Želio bih da mi obeća da će svoje ekskluzivne političke odluke braniti do "zadnje kapi krvi" na način da ih neće iznevjeriti niti onda kada bude uvažavala poptuno suprotno političko mišljenje.
Grozim se primisli povratka u situaciju koju smo imali kad je npr. ministar Jovanović otpočeo svoju ministraturu hitnom promijenom športa u sport, što se nastavilo u jezično-pravopisnoj sapunici koja je na vrh postavila Goldštajnovsko jezikopisanje uz snažnu infrastrukturnu i intelektualnu potporu tada još ne predstečajziranim EPH-om.
Želim političko obećanje da se i ovakve notorne političke diverzije neće suzbijati usporedivim metodama, čak i kad je to za neke posve očekivano i da na velim normalno.

Ovo je natuknica iz samo jednog od Milanovićevih ministara posve slučajno uzeta, mogao sam uzeti manje više bilo kojeg drugog ministra, od ministra branitelja bez branitelja, ministrice socijale, ministra bračnih sveza Bauka... da sad ne širimo, dovoljno je samo pogledati sudsku praksu Ustavnog suda i sve je jasno kao dan - prevladava princip političkog nadvladavanja (eufemizam za političko iživljavanje, teroriziranje s pozicija zakonodavne moći,...).

Od političkih stranaka želim vrlo jasnu poruku i obećanje da će se politička moć iz koje će onda proizaći i zakonodavna, izvršno operativna i sve druge,...drugačije koristiti i to beskompromisno drugačije. Naime, postoje grupacije kojima postojeće stanje odgovara i koji su izrazito zadovoljni postojećim načinom funkcioniranja. Neovisno da li su trenutačno na vlasti ili oporbi. Naime, jedni tu uzurpiranu moć žele sada koristiti, a drugi je posve svjesno žele koristiti kad na njih dođe red (dakako zato ni nema takvih obećanja već se ona prešućuju i nadomještaju zapravo idiotskim obećanjima kakva su vrlo iskreno i bez okolišanja ako smijem reći baš većina uobičajenih).

Ciljevi se ne mogu ostvarivati ne (samo) zbog toga što netko ne zna, ne može, ne želi,..., a sad nas u ovoj predizbornoj paradi uvjerava da zna/može/želi..., ciljevi se ne mogu ostvarivati zbog toga što uz zadržavanje načina funkcioniranja to jednostavno nije moguće. Zadržavanjem postojećih principa funkcioniranja, jednog osobenjaka (što je dakako eufemizamx100 da sad ne idem u detalje svatko neka si prispodobi) zamijeniti ćemo drugim.

Vrlo jednostavno od političkih stranaka želim ne pretjerano opsežan koliko prizeman popis osnovnih načina političkog funkcioniranja. Kako će postupati kad budu željeli nešto promijeniti, a javnost ili dio javnosti se s tim ne slaže. Da li će prvo puštati balone, pa torpeda, pa krpati rupe u svojoj barci,...? - a kakvo smo gledali zadnje 4 godine. Važnije mi je znati kako će ili makar dobiti obećanje kako će u tom smislu funkcionirati nego što je konkretni predmet tih zalaganja (naravno da je i to važno, ali jednom kad ovu stepenicu svladamo).

Predsjednica je to vrlo jasno imenovala - zajedništvo. Premda se to u općoj zbrci i grozomornom medijskom napucavanju namjerno povezuje s nacionalno, domoljubno i svjetonazorskim zajedništvom što je već po sebi oksimoron. Uvažavanje drugih pa i potpuno suprotnih pol. mišljenja. To je broj 1. od svih mogućih vrlina i najvažnija stvar.
Na žalost, na našu političku žalost mi to još imamo na dnevnom redu i to je uzrok problema kojih imamo, a ne prevelik broj Županija i gradova,.... Mislim da sam jasan. Umjesto da mi netko obećava smanjenje/zadržavanje broja županija, ja želim da mi obeća kako će do odluke o tome doći. Znam, potopuno sam siguran da je ovo drugo pravi problem, koji se nastoji izbjeći igrokazom oko kakti važne odluke koliko ima ili nema županija.

Da recimo uvažavamo suprtno mišljenje kao što ga na žalost u raznoraznim slučajevima ne uvažavamo, kako bi se recimo rješavao problem migranata kao jedan od gorućih.

Postoje jedni koji u migrantima ne vide neki poseban sigurnosni problem (teško je razaznati glumataju li ili imaju kakvu drugu skrivenu agendu/politiku, ali recimo da ne vide što mnogi u ovoj navali vide). Oni su kod nas na vlasti ili pri vlasti u trenutačnoj konstalaciji odnosa. Međutim, postoje i drugi (srećom kao i kod svih problema postoje i oni drugi) koji u tome vide oszbiljan sigurnosni problem, koji u tom smislu zahtijeva i vrlo ozbiljno djelovanje.
Da mi imamo uhodanu praksu poštivanja onih drugih (mišljenja, stavova, osobnosti,...) razlika u mišljenjima smatrana bi blagoslovom jer je u najmanju ruku izglednije da bi se problem obuhvatio s više strana. Mi dakako umjesto toga imao političko nasilje koje je objedinjeno s medijsko institucionalnim nasiljem gdje se radi i događa sve ovo što zapravo proživljavamo. Naravno da je sve što se događa nemoguće svesti na jedan jedini uzrok, ali neuvažavanje suprotnog mišljenja jedan je od uzroka većine problema. Dodatnim popisom još nekih bitnih principa funkcioniranja sklon sam vjerovati da bismo pokrili većinu uzroka ovih problema (u ovom konkretnom slučaju problem kako se odnosimo prema migrantskom problemu).

Mislim, tj. nadam se da sam bio jasan vezano uz komentar profesora Lauca, a sada bih izložio kako bih se odnosio prema migrantskom problemu.
Uvažavanjem ponajprije jednog, ali istovremeno i drugog suprotstavljenog mišljenja formulirao bih slijedeći stav.
1. Izrekao bih što smatramo (mi Hrvati) da su uzroci krize i koja je naša šira politička platforma na temlju koje ćemo se odnositi prema njoj (ukratko dovoljno je pozvati se na EU, Nato i ništa više, ali ni manje).

2. Odmah dalje nastavio bih navođenjem posebnih okolnosti ljudske tragedije koja se događa i kojoj svjedočimo. (ovo je točka u kojoj je blagoslov da imamo sve te nevladine udruge koje se pozivaju na humanost, pomoć unesrećenim,... Premda imam košaru prigovora, ovo govorim bez ironije i sarkazma vać baš iskreno.) Zasigurno je da je puno bolje da o nama ode slika u svijet kakvu bi željeli lijevi, a ne desni. Ukoliko to radimo zajedno to će zasigurno priznatii  desni. Dakle, možemo, moramo i hoćemo pomoći - kako? Naime, ako bismo malo bolje razmislili i poslušali što lijevi intelektualci doista o ovome misle mogli bismo pronaći nevjerojatnih stvari. Jedna od njih je da je ovo zapravo nevjerojatna prilika da imamo ljude koji kolektivno migriraju u potrazi za boljim životom, koji su spremni ostaviti sve svoje i to potražiti negdje drugdje, poimence u Njemačkoj (nešto što smo ao razmislimo i sami željeli 90tih, ali i u više navrata prije i kasnije na razne načine). Da ne okolišam previše, da budem vrlo jasan. Preko nas prolazi sada već 250.000 ljudi i mi gledamo, umjesto da se organiziramo i prihvatimo sve te ljude. Dakako, ne sve već one koje možemo privući. Nakaradno bi bilo isticati se ispred njemačke kao njihove glavne destinacije, ali moglo bi im se naprosto reći da ih Njemačka neće moći sve primtii i da im je bolje razmisliti o tome da ostanu u Hr nego da odu u Njemačku, a da im su u Hr nudi toliko i toliko poslova u medicini, informatici, biotehnologiji,... Blagoslovom bi trebali uzimati i to da smo eto prva od zemalja kroz koje prolaze, a koja im nudi ostanak i konkretna radna mjesta, čak neprodane stanove uz kreditne aranžmane prilagođene njihvoom statusu,...
To je scenarij koji vidi da u Iloku za biotehnološki vinogradarski institut npr treba 10 bio-informatičara, 4 bio-kemičara i 7 bio-fizičara, a u Borovskom institutu za bio-mehanotroniku stopala koji je nastao izdvajanjem iz Borova treba 16 inženjera bio-fizike, 7 inženjera robotike i automatike,... Odmah na ulasku u Bapsku stoji šator u kojem se mogu registrirati zaninteresirani i eventualno obaviti prvi razgovori i testovi.
Od 250.000 ljudi statistički mora biti toliko bio-fizičara ili rođaka (da btw prijave mogu dati i rođaci, a primaju se odmah cijele obitelji)....
Naravno malo karikiram, ali ako razmislimo, mi možemo postaviti uvjete kakve poželimo (kakve skupa dogovorimo), od 250.000 ljudi sigurno se na vrlo važna radna mjesta gdje imamo deficita može privući određeni broj kvalitetnih ljudi. Pravi problem je dakako u tome što mi nemamo tih radnih mjesta, pa će ih privući netko drugi. Odlučna akcija je potrebna jer ćemo ionako, a to je posve sigurno, na ovaj ili onaj način morati zbrinuti mnogo njih. Bolje je preduhitiriti sve to načinom koji sam opisao. Na taj način to je i vrlo desno rješenje,efikasnije čak i od tzv. Orbanove žice. Ipak uvažavanjem i naših susjeda, pa i Mađarske vjerujem da ne bi bio problem pronaći rješenje za efikasnu kontrolu granica jer je suludo da nam policajci liferuju ljude preko grane kao što sad de facto rade. 

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (2)


Respektira (1): IDujas


Ne slaže se (1): Laci


Komentari (8)


Laci, nažalost, to je kruta zbilja u Hrvata. Filozofa, politologa, komunikologa, stručnjaka iz međunarodnih odnosa, performera svih vrsta imamo za globalni izvoz. No, recimo, liječnika već sad manjka 4000. Neće ljudi radit...samo pričat. damir_pacek 0 0 0


Oh, opet krivi naši ljudi ?! Misliš Damire da ovi "Sirijci" vole biti inženjeri, šefovi gradilišta ili konstruktori ? Da su takvi ne bi Sirija bila u ovom stanju ! Uostalom ajmo pošteno -je li bi volio da ti direktor i šef odjela budu Sirijci? Laci 0 0 0


Problem je što je uvijek otprilike polovica političkog pola isključena iz produktivnog političkog života i samo čeka (sigurnu) smjenu za novi krug,a vladajući pol "suvereno" vlada. Nisam naivan da mislim da se lako može razbiti taj duopol,ali u nači RepopeR 0 0 0


.nu njegovog funkcioniranja vidim jedino klizanje u sve veće i veće probleme,umjesto obrnuto. Nikakvo rješenje ili dostizanje nekog zadanog ili dobrog cilja nije moguće, a upravo je način funkcioniranja taj koji to onemogućava. Zato bih volio vidjeti RepopeR 0 0 0


.da naetko to uočava. Na primjeru migranata pokušavam ovaj princip samo prikazati. Osobno (valjda je poznato) u pogledu migranata (kao i općenito) zastupam više desnu nego lijevu stranu. RepopeR 0 0 0

Analiza

Nekonvencionalni pogled na migrantsku krizu i kratki uvod u rješavanje problema

26.10.2015. 01:41, Izbjeglička kriza: Što za Hrvatsku znači zatvaranje mađarske granice?

Potaknut analizom/dnevnikom poštovanog profesora Lauca "Svi su za reforme, ali očito je da ih ni u idućem mandatu neće biti" te svojim komentarom te analize malo bih ga razradio i zatim primjenio na problem povezan s migrantskom krizom. Da ponovimo analiza profesora Luca temeljila se na nekih 7 točaka prema kojima su analizirana obećanja stranaka i nakon toga je (s pravom) zaključeno ono iz naslova, tj. da "su svi za referome, ali ih očigledno ni u idućem mandatu neće biti". Moj komentar - prigovor, bio je da bi od konkretnih obećanja kakva su prikazana, puno bolje bilo obećati nešto sasvim ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 1
  • 0
  • 1
  • 8

Analiza

Tko tebe prijateljem tvog neprijatelja ti njega neprijateljem tvog prijatelja

19.05.2015. 13:20, Priprema za izbore: Tko je sastavio bolji Izborni stožer, HDZ ili SDP?

Pripreme naših stožernih izbornih stožera svakako su krenule. Nesumljivo puno prije samog simboličkog tj. formalnog početka, a kako je lijepo prikazano u uvodniku teme. Svi dobro vidimo i osjećamo na svojoj medijskoj koži kako se to odvija u stvarnosti svaki dan i to već neko duže vrijeme. Trebalo bi uvesti dodatak na metereološku i biometereološku prognozu koji bi predviđao perdizborni UV index kako bi se pomoglo političkim alergičarima.

Ono što mene posebno fascinira kod ovog svega jesu grupiranja, koalicijska i druga udruživanja, te kalkulacije povezane s tim. U svemu tome naročito su mi interesantne kalkulacije i kampanje podržavanja suparničkih disidenata, ali i načini kako se vlastite disidente drži ili rješava za minimiziranje štete.

U tom smislu posebno mi je bio inspirativan jučerašnji dan. Bio je to dan u kojem se nekim čudom zbrojilo nekoliko paralelnih priča.

Priča broj jedan je u konteksu trenutačno najužarenije priče između naše dvije vodeće stranke. Inzistiranje na podjelama i grubim ideološkim sukobima, mentalitet ideološke prgavosti do krajnjih granica izdržljivosti - pravi jedan prgomet između dvije stožerne stranke. Dakle, priča broj jedan Prgomet do jučer drugi čovjek HDZa, a danas predvodnik inicijative HRID. Mislim da jučer nije bilo vijesti na radiju ili televiziji u kojem na značajno visokom mjestu nije spomenut Prgomet, ali i njegova "Nomen est Omen" inicijativa o pomirljivosti između inače vrlo prgavih već spomenutih stožernih stranaka. Plijeni lakoća s kojom se dolazi u prime time termine, blještavilo kulisa i hinjenog oduševljenja uz prikladno susprezanje od inače uobičajenih prgavih i provokativnih maltretiranja spikera/novinara raznih. Čim si disident suparničke opcije i kad u jednostavnoj kalkulaciji možeš kvalitetno rasipati glasove suparničkog tabora, e onda su ti brate sva vrata otvorena. To je tajna Prgometove repatice, ali i sličnih pojava koje su se mogle uočiti kad se slično razvijalo s Martinom Dalić,... Kada bi se prema svim sugovornicima stvarno odnosili s pola snošljivosti koja se iskazuje visokim disidentima to bi bila razina kojoj bi trebalo aplaudirati (ostalo bi trebalo ispuniti novinarskom marljivošću i onda bi se u takve medije moglo pouzdati).

Priča broj dva je nesumljivo Jospiović i njegova Naprijed Hrvatska o kojoj se danima stvara kontrolirana pomutnja i bacaju klipovi ne bi li se minimiziralo rasipanje iz vlasititih redova. Uvaženog bivšeg Predsjednika, sada drznika se sad još uvijek diskretno povlači po blatu, upravo obrnuto proporcionalno kako ga se povlačilo po zvijezdama prije predsjedničkog raspleta. trenutačni medijski odnosi snaga su takvi i ovo što opisujem uočljivo je kao malo kad prije.

Cijelu priču treba upotpuniti dakako i s pričom broj tri - Holly kojoj je osvanuo video u kojem se podsjeća zaboravni auditorij na početno podržavanje bušenja na Jadranu (op. bušenje Jadrana). Pored toga tu su, ne smije se zaborviti, i naslovnice o opadanju tri oraščića iz vrha krošnje ORaHa.

Također tu je za kraj i priča broj četiri - priča o novoj novoj hrvatskoj zori Milana Kujunđića koja je isto jučer u danu nevjerojatnih fokusa ugledala svjetlo dana. Naravno ne treba ni spominjati da je Milan također lijepo i pomirljivo medijski popraćen da je čisto za nepovjerovati o razlozima iznenadnog napada pluralizma i snošljivosti u medijima koji su o ovome izvještavali i donosili priloge.

Ovaj medijski dan upotpunjen je Otvorenim o prvih 100 dana KGK u kojem su se "sučelili" Stazić, Zuppa, vs Reiner. Ovo je priča koja zaslužuje posebnu minutažu, a i malo je izvan gabarita prve četiri priče, ali sve ovo u samo jednom danu moralo je biti zabilježeno. To može valjda samo HTV.

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (2)


Respektira (2): VeNLO, Alumnus


Komentari (1)


bit će još dosta govora i kalkulacija tko će se s kim i kako udruživati, a unutar ove teme smo ipak htjeli malo više o stožerima, da ih se usporedi, pokuša zaključiti koji će bolje obaviti posao i sl. visitor 0 0 0

Analiza

Tko tebe prijateljem tvog neprijatelja ti njega neprijateljem tvog prijatelja

19.05.2015. 13:20, Priprema za izbore: Tko je sastavio bolji Izborni stožer, HDZ ili SDP?

Pripreme naših stožernih izbornih stožera svakako su krenule. Nesumljivo puno prije samog simboličkog tj. formalnog početka, a kako je lijepo prikazano u uvodniku teme. Svi dobro vidimo i osjećamo na svojoj medijskoj koži kako se to odvija u stvarnosti svaki dan i to već neko duže vrijeme. Trebalo bi uvesti dodatak na metereološku i biometereološku prognozu koji bi predviđao perdizborni UV index kako bi se pomoglo političkim alergičarima. Ono što mene posebno fascinira kod ovog svega jesu grupiranja, koalicijska i druga udruživanja, te kalkulacije povezane s tim. U svemu tome naročito su mi interesantne kalkulacije i kampanje podržavanja suparničkih disidenata, ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 2
  • 0
  • 0
  • 1

Analiza

Svatko pod trećom opcijom podrazumijeva razno, ali jednu od tih trećih opcija moglo bi se shvatiti i kao HDZ 3. put u vašem gradu. Naime, HDZ je dvaput smijenjen s vlasti i kada bi sad opet došao to bi bio HDZ 3.opcija ili HDZ 3. put. Mislim da je to najrealnija šansa kako bi teorija o trećoj opciji mogla proći.

Stoga svi koji prizivaju 3. opciju molim pažljivo s takvim željama. Naime, sudeći po svemu upravo nam se smiješi ta i takva 3. opcija. Šalu s trećim opcijama na stranu, ipak bih pojasnio kako vidim famoznu 3.opciju i pokušat ću dati objašnjenje kako je 3. opcija zapravo stalno na vlasti (pod uvjetom da uzmemo da su HDZ i SDP 1. i 2. opcija).

Ako se izbori razvuku za kraj godine, kako je primjetio uvaženi analitičar Gjenero smiješi nam se i vrlo živopisan rasplet izborne drame, posebno ako bude tijesno.
Naime, vrlo neugodno poklopit će se reizbor ustavnih sudaca s izbornom dramaturgijom, a jedina uporišna točka biti će Predsjednica republike. Odluka da izabere mandatara nedvojbeno je na Predsjednici. Vidimo kako se između Predsjednice i Premijera raspliću i druge nedvojbene, ali i dvojbene stvari. Ponavljam Predsjednica će birati mandatara - lak izbor? Kako će se u tom kolopletu popuniti Ustavni sud s obzirom na napetu situaciju između najjačih polova u klinču pravo je pitanje.
Neka treća opcija trenutačno u sjeni mogla bi se tom prilikom prikazati, ali i ušuljati i roditi i na takav način. Da li na to računa predvodnik "prve pravednosti" Josipović mislim da nije uopće isključeno. Pače mislim da vrlo ozbiljno na to računa, a mislim da na to računa i veliki broj vrlo utjecajnih sumišljenika po cijeloj vertikali i horizontali društva. Sjetimo se samo Josipovićeve taktike ustavnih promjena i sve je jasno. Nije Josipović protratio mandat kako se čini, već je stvorio impresivan mehanizam koji je na stvarnim pozicijama moći upravo sada.

Pustiti da se SDP i HDZ međusobno istrijebe u forsiranju politike "ili mi ili oni", a u pozadini ugurati ili bolje rečeno zadržati "svoje" igrače na terenu te se onda pojaviti u stilu spasitelja i faktora stabilnosti.

Po meni ovo je famozna 3. opcija koja bi nakon izbora mogla ugledati svjetlo dana (gledajte Ustavni sud), ali teško može preuzeti vlast na slijedećim izborima. Međutim, ono najvažnije što zapravo želim reći (špekulirati) sadržano je u tome da ta 3. opcija ni ne želi stvarno doći na političku vlast. Štos je što ta 3. opcija jeste i ovako i onako cijelo vrijeme na vlasti. Zapravo ona želi zadržati neformalnu vlast (ona je u medijima, ona je u svim javno privatnim institucijama,...) ona jednostavno stvarno vlada, a u formalnoj Vladi vidi samo svoj trenutačni servis za prikrivanje, ali i servisiranje stvarne moći.

Ponavljam, ta treća opcija to isto radi i sada kada je ovakav SDP na vlasti, kao što je to isto radila i kad je na vlasti bio Sanaderov HDZ u dva mandata.
Pogledajte kako je prodavana INA, HT, privatizirana Slobodna Dalmacija,... SDP počeo, HDZ nastavio x 2, SDP pozavršavao, a otpočinje i nove (Croatia osiguranje, pokušava HAC, HPB, HEP,...).  Ta famozna 3. opcija davno je pronašla zajedništvo ustaša i partizana, davno je nadišla sve što se na javnoj sceni uspješno i vrlo efektno promovira kao problem.
Ne zaboravite lova iz vana još uvijek dotiče u potocima, a još uvijek su najmračniji najbliži pojilu. Ako se mene pita 3. opcija je već na vlasti i ona je problem jer koristi prve dvije za besramno zavaravanje masa. Ona s sprda s nama. Čelnike prve dvije opcije bira i godinama prije i sprema ih k'o futrane fazane (Azra Kad Fazani Lete) da ih u prikladnom trenutku baci pred našim zbunjenim očima. Znali smo da je nešto s Milanovićem čudno, znamo da je i s Karamarkom to isto tako. Za Sanadera ne treba ni spominjati on je tek čudan. Nekakav bauk (sad je čak i to moderno) čudnosti se uvukao.
Eto to je taj očaj kojemu svjedočimo, a 3. opcija ma što god to bilo je samo duda varalica. 

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (5)


Respektira (5): draxy, Dirk15, 5none5, Django, VeNLO


Komentari (5)


Točno je - preciznije definiranje Trećeg puta je neophodno. Zato sam ovdje i napisao post (16.05.2015. 22:04). mihael 0 0 0


Ma, RepopeR što okolišaš da kažeš koja je to 3. opcija na vlasti ? Reci jasno - Komitet 300, pa da smo načisto s time. Laci 1 1 0


Osvježavajući pogled ispod obrva:) odnosno jedan od rijetkih pogleda iza kulisa lutkarske predstave. VeNLO 0 1 0


ja baš i ne vidim da se hdz i sdp međusobno trijebe, dapače u njihovoj operetnoj borbi stvarno stradavaju drugi. dobro ste nagovijestili opciju iz sjene, ali to je integralni dio 1./2. opcije, a ne alternativa - natuknuto u članku o imov. karticama. Dirk15 0 0 0


zanimljivo, ali nedorečeno i nedorađeno, šteta siouxica 0 0 0

Analiza

Svatko pod trećom opcijom podrazumijeva razno, ali jednu od tih trećih opcija moglo bi se shvatiti i kao HDZ 3. put u vašem gradu. Naime, HDZ je dvaput smijenjen s vlasti i kada bi sad opet došao to bi bio HDZ 3.opcija ili HDZ 3. put. Mislim da je to najrealnija šansa kako bi teorija o trećoj opciji mogla proći. Stoga svi koji prizivaju 3. opciju molim pažljivo s takvim željama. Naime, sudeći po svemu upravo nam se smiješi ta i takva 3. opcija. Šalu s trećim opcijama na stranu, ipak bih pojasnio kako vidim famoznu 3.opciju i pokušat ću ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 5
  • 0
  • 0
  • 5

Analiza

Citatom poznate pjesme Borisa Novkovića, Severine, nevažno https://youtu.be/BN0dPysHxpo naslovljavam ovu 1.svibanjsku analizu. Mogao sam pričekati s ovom analizom da ne bude baš na 1. svibnja, ali paca mi se jelenji but i imam nešto vremena zapravo komentirati prethodan odličan tekst/analizu supersupera, a napose pitanja koja je na kraju postavio.

Vezano uz novac najmanje su dvije točke prijepora koje kod ljudi izazivaju silnu količinu mistifikacija, straho-ne-poštovanja, nerazumijevanja i zbrke.
Kako današnji mediji omogućuju širokom spektru diskursa da se javno izraze, pri čemu je raširenost pojedinog diskursa (popularnost) obrnuto proporcionalna s njegovom stvarnom vrijednošću (teorija diskursa se bavi promišljanjima tko, što, u kojim okolnostima i kako ima utemeljenje nešo o nečemu izreći. Npr uzimate li ovu ženu za ... može izreći samo matičar, svećenik,... inače je to sprdnja ili sl.).

Prva točka prijepora oko novca vezana je uz samu prirodu novca. Ljudi, a ima i opravdanja i objašnjenja zašto je to tako, dakle ljudi teže i očekuju da novac ima nekakvo utemeljeno u najmanju ruku zlatno pokriće.
Ukoliko je i najmanja sumnja u to upravo zbog te mistične prirode novca ljudi su spremni upustiti se mistifikacije razne vrste, bez kraja i konca, a u nastavku još ću to prikazati na primjeru kreditnih zaduženja i kreditne ekspanzije u nas, ali i općenito.

Druga točka prijepora oko novca vezana je uz činjenicu da mnoge, a samo ako ne i sve stvari u ljudskom okruženju imaju ili imaju tendenciju biti izraženu u novcu. To da se neke stvari ili njihova upotrebna vrijednost i sl. iskazuju  u univerzalnom mediju kojeg nazivamo novac, u mnogih ljudi izaziva neviđeno zgražanje posebno kod nekih osjetljivijih stvari koje kad se izraze u novcu izazivaju pravu pobunu da ne velim nešto gore.
Svako pa i bezazleno lamentiranje o ovoj prirodi novca u njima izaziva zgražanje.
Ovoj činjenici još dodatno otežava i postojanje ljudi koji doista beskrupulozno, pohlepno i bez ikakvih moralnih dvojbi uzimaju novac i novčane principe prije i ispred svih drugih principa i to na vrlo nasilnički i žestoki način.
Ipak spram ove činjenice (da iskazivanje svega u novcu) ljudi su spremni izmistificirati cijele teorije i cijele poglede na svijet koji kao osakaćena misao uopće nisu bezazleni jednom kada se opredmete kroz slijepo djelovanje.

U kombinaciji nabrojanih točaka ljudi su spremni iskonstruirati čudesnih mistifikacija, koje se u našem otužnom tranzicijskom društvu u jednom trenutku mogu tragično iskazati kao kolektivna volja za put u propast i tome sl.

Činjenica da banke ili HNB tj centralne banke općenito stvaraju novac iz ničega (vrlo rašireno se govori štampaju novac) izaziva neviđenu sablazan. Banke štancaju novac i netko si taj extra novac uzima samo tako, više je nego uobičajena apologija.

Da, činjenica je da banke prave novac iz ničega. Od 100 kn kredita koje nekome daju, dovoljno je da za to imaju samo 10 kn stvarnog postojećeg novca. Ostatak od 90kn je novonastali novac koji principima dvojnog knjigovodstva (zaslugom Benedikta Kotruljića) povećava opću količinu novca. Ali tko je tu lopov? Onaj tko je novac dao i tako ga stvorio ili onaj koji je takav novac primio obavezavši se da će novac i pripadnu naknadu za to vratiti?
Rašireno je mišljenje da je lopov banka, a ne onaj tko je takav novac uzeo znajući (ili neznajući što ga uopće ne opravdava) da je uzeo umjetno stvoreni novac u namjeri kupnje stvarnih vrijednosti.  

Onaj koji kredit dobije, što on za taj kredit tj što s tim novcem radi? On za njega kupuje druge stvari. Dakle s novonapravljenim novcima koje je banka svojom transakcijom doslovno stvorila on kupuje sebi novostvorene vrijednosti koje je netko drugi stvorio, a još je i u obavezi sam stvoriti novu vrijednost kako bi taj kredit vratio.
Nije li to u ideji zapravo fantastična stvar koju bi trebalo veličati jer zapravo dvostruko povoljno utječe na proizvodnju (proizvodnju dobara i usluga koje se trenutačno zatvaraju iz kredita, te osigurava proizvodnju u narednom vremenu koju će donijeti onak koji kredit vraća)? Posve je jasno što za gospodarsko stanje zapravo znači povećavanje, a što samnjivanje kreditne aktivnosti (dvostruko smanjivanje proizvodnje novih vrijednosti: trenutačne i buduće proizvodnje novih vrijednosti iznosu kredita).

Naravno da su izobličenja i problemi mogući na svakom ovom opisanom koraku. Posebno ukoliko se bilo koji korak zloupotrijebi ili ukoliko je poneki sudionik u tom procseu u privilegiji maltretirti nekog drugog iz lanca. Naravno, pa o tome se oduvijek tu i radi, borba je oko toga. Uobičajeno se misli kako su banke te koje su privilegirane, a da su jadni dužnici ti koji su paćenici i ugroženi jer su svoje obaveze dužni vratiti uz visoku cijenu. 
Pa se onda u tom kontekstu spominju i devizne klauzule, extra profiti koji se izvlače,... sve od reda što je sjajno nabrojio i taksativno opisao supersuper u prethodnom članku ...

Možemo se solidarizirati s ugroženima u CHF kreditima, ali cijenu onda moramo platiti i svi ostali, ili smo spremni u tom iznosu uništiti i banke i financijski sustav pa platiti i puno veće iznose koji će se vidjeti, a sigurno se već i vide u gospodarskom nazadovanju.

Nekima, pa i mnogima je to zapravo i stalo, jer ionako banke doživljava kako doživljavaju, a o parcijalnim tzv partikularnim interesima direktno pogođenih da i ne govorimo. 
Najplastičniji i najmetaforičniji je pri tome slučaj jednog čovjeka koji nezadovoljan dobivenim kreditom u EUR isposlovao njegovo prebacivanje u CHF (naravno radi tadašnjih povoljnijih uvjeta i opće kreditne euforije), a danas je predvodnik nekih od udruga ili inicijativa ugroženih od CHF kredita. Važno pri tome je što je cijelu svoju epopeju detaljno i euforično opisao na društvenim mrežama, te se vidi njegov put kako je od odvažnog i nadmoćnog borca s bankarskom birokracijom postao predvodnikom ugroženih korisnika CHF kredita.

PS Svoj stav o potrebi ili ne potrebi pomoći ljudima s CHF kreditima izrazio sam u jednoj od svijih prijašnjih analiza. Mišljenja sam da ljudima (ali i svima nama) doista treba pomoći, ali tako da im se omogući da npr vrate svoje stanove, te da time  i pod ovim drastičnim promjenama uvjeta naprosto prestanu vraćati takve kredite, što bi banke prisililo i na druge načine rješavanja problema, a ne ovako prelijevanjem na sve strane bez kraja i konca. 

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (2)


Respektira (2): draxy, Django


Komentari

Analiza

Citatom poznate pjesme Borisa Novkovića, Severine, nevažno https://youtu.be/BN0dPysHxpo naslovljavam ovu 1.svibanjsku analizu. Mogao sam pričekati s ovom analizom da ne bude baš na 1. svibnja, ali paca mi se jelenji but i imam nešto vremena zapravo komentirati prethodan odličan tekst/analizu supersupera, a napose pitanja koja je na kraju postavio. Vezano uz novac najmanje su dvije točke prijepora koje kod ljudi izazivaju silnu količinu mistifikacija, straho-ne-poštovanja, nerazumijevanja i zbrke.Kako današnji mediji omogućuju širokom spektru diskursa da se javno izraze, pri čemu je raširenost pojedinog diskursa (popularnost) obrnuto proporcionalna s njegovom stvarnom vrijednošću (teorija diskursa se bavi promišljanjima tko, što, u kojim ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 2
  • 0
  • 0
  • 0

Analiza

Dvije platforme za reformu školstva - 2. platforma sustavni pristup

15.04.2015. 16:29, Nakon chata s dr. Jokićem: Koliki su izgledi za uspjeh nove reforme obrazovanja?

Često čujemo, a i u ovoj prilici kod najave cjelovite reforme školstva čuli smo da će reforma biti sustavna. Želim ukazati na potrebu razmatranja upravo onoga što podrazumijevamo ili bi pod pojmom "sustavni pristup" trebali podrazumijevati. Ponajprije to da se sustav sastoji od različitih dijelova, te da je svaki dio sustava na neki svoj način povezan s drugim dijelom tog sustava. Tako međusobno povezani dijelovi zajedno predstavljaju sustav koji nešto radi tj funkcionira.

Neovisno o kojem se sustavu radi, bio to školski sustav ili bilo koji drugi, za „sustavni pristup“ nužno je pronaći i identificirati sve dijelove sustava, kao i njihove međusobne veze.
Ono što vrlo često kod "sustavnog pristupa" mislimo, ali najčešće izbjegavamo sagledati jest ta prokleta sveukupnost i kompliciranost međusobnih odnosa svih dijelova sustava. To tek naslutimo kad pomislimo na pojedini sustav, ali kad se udubimo opali nas kompleksnost koja u slučaju kao što je školski sustav može biti frustrirajuće beznadežno frustrirajuća.

Npr ukoliko se školski sustav sastoji od učenika, nastavnika, pomoćnih djelatnika, roditelja, županijske, državne administracije, nakladnika, akademije,..., pa vjerovali ili ne do privatnih autoprijevoznika, muzeja, kazališta, vanjskih instruktora, pružatelja vannastavnih aktivnosti i sadržaja, nevladinog sektora,… to su sve dijelovi sustava koji su međusobno na odgovarajući način povezani u školski sustav i mi ako želimo znati što se unutra događa moramo doista obuhvatiti sve njihove među-veze i interakcije.
Nije neka pojava u sustavu ista i istog karaktera za sve njegove dijelove, štednja u sustavu nije isto za administraciju i za nastavnike, učenike ili pak nakladnike. "Loši rezultati na PISA natjecanju" nisu isto za učenike, nastavnike ili administraciju ili nakladnike.

Sustavan pristup prije svega bi trebao značiti pošteno obuhvatiti sve dijelove, sve međusobne veze i interakcije u sustavu, sagledavanje u ukupnosti cjelovitog rezultata i načina funkcioniranja. Za neke potrebe sustav možemo i moramo pojednostaviti izostavljajući neke od dijelova i/ili njihovih međusobnih veza, a za neke baš i ne smijemo.

Ono što mi zapravo imamo najčešće je sagledavanje samo nekih njegovih dijelova. Imamo podražaj za promjenu koju kao svi želimo, ali s obzirom da je riječ o doista sustavu s mnoštvom međuovisnosti to bez pravog obuhvata završava na uobičajen način. Posve je jasno da je za svaku vlast i svaki saziv ministarstva reforma jedino pogonsko gorivo za funkcioniranje samog sustava, tako da je predloženo rješenje problema problem veći od onog koji se rješava. Prva prava reforma biti će ona koja će konačno reformu zaustaviti i slavodobitno reći: od danas reformi više nema, funkcioniramo jedino na onaj način na koji smo do sad funkcionirali. Nikakvih promjena više nema, tko je bio bio, tko se nije skrio magarac bio ili na koncu tko je jamio jamio. Netko tko bi se u tom smislu vrlo jasno izrazio da se s ovim doista ne šali bio bi u povijesti prepoznat kao veliki reformator (u ovom slučaju školstva ali vrijedi i drugdje).

Naime šta, Ministarstvo svojim zauzimanjem za reforme zapravo javno demonstrira samo jednu stvar. Nije dobro, znamo, trudimo se pronaći rješenje, to je naša briga, ali i vrlo jasno drugima ja sam ministarstvo i ja svoje radim. Uloga ministarstva je to nema dvojbe – da reformira. Međutim, Ministarstvo je samo jedan dio sustava školstva. Reforma za Ministarstvo to je zapravo ono što oni trebaju raditi, ali reforma za nastavnike je noćna mora. To je trenutak preispitivanja vlastite uloge, vlastitog smisla, na koncu egzistencije,… S obzirom da je reforma još i stalna, da se ona kontinuirano vodi, budi ti taj koji to može izdržati s nastavničke strane. Reforma za nakladnika, vanjske podupiratelje obrazovanja i sl. je eldorado. Neću spominjati jer ću početi prostačiti i stvar će loše završiti već sad.

Reforma da, ali hitnim zaustavljenjem svih reformi. Doći i reći, da Jovanovićev model školstva je zadnji kojeg zaozbiljno uzimamo u obzir i koji je konačan. Nema 12 plaće nastavnika, jednosavno nije u planu, nema ovog onog, prijevoza,…, nakladnicima isplaćujemo paušal za promjenu svih knjiga svih razreda svako tromesječje…  Tko od učenika uspije proći PISA testove s rezultatima više od neke granice dozvoliti iseljavanje, ostalima zabraniti. …. Malo dekadentan kraj ali da treba nešto žestoko promijeniti, definitivno treba.

Nije mi bio cilj predložiti ikakve reforme školstva i tu nemam nikakve ambicije niti ideje nego samo napomenuti što bi bio „sustavni pristup“. Ponovimo svi dijelovi sa ukupnom kompleksnošću svih njegovih međuinterakcija i veza (od kojih boli glava).   

PS Svima koji su dočekali kraj veliki respect (da ne trošim bodove)

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (1)


Ne slaže se (1): Mac316


Komentari (3)


Ma izdržao sam do kraja ali stvarno jedva. S prvim se dijelom ne slažem gotovo u potpunosti. Drugi je općenit, jasan i sam po sebi podrazumljiv svakome tko iole ozbiljno pristupa problemu, a u konačnici zaključak je okrugli pa na ćošak. Servus! Vjeran 1 0 0


Ako je smisao teksta pokazati kako ne pristupati problemu i kako mlade ne treba educirati hrpetinom teskih rijeci koje na koncu govore malo ili nista onda je svrha ispunjena. Bilo koja druga pouka iz teksta je nemoguca. Mac316 0 0 0


uff, ja moram priznat da sam se pomogla dijagonalnim čitanjem.... da, ovo bi definitivno bio antitekst na ovu temu:) siouxica 0 0 0

Analiza

Dvije platforme za reformu školstva - 2. platforma sustavni pristup

15.04.2015. 16:29, Nakon chata s dr. Jokićem: Koliki su izgledi za uspjeh nove reforme obrazovanja?

Često čujemo, a i u ovoj prilici kod najave cjelovite reforme školstva čuli smo da će reforma biti sustavna. Želim ukazati na potrebu razmatranja upravo onoga što podrazumijevamo ili bi pod pojmom "sustavni pristup" trebali podrazumijevati. Ponajprije to da se sustav sastoji od različitih dijelova, te da je svaki dio sustava na neki svoj način povezan s drugim dijelom tog sustava. Tako međusobno povezani dijelovi zajedno predstavljaju sustav koji nešto radi tj funkcionira. Neovisno o kojem se sustavu radi, bio to školski sustav ili bilo koji drugi, za „sustavni pristup“ nužno je pronaći i identificirati sve dijelove sustava, kao i ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 0
  • 0
  • 1
  • 3

Analiza

Dvije platforme za reformu školstva - 1. platforma znanje

15.04.2015. 15:43, Nakon chata s dr. Jokićem: Koliki su izgledi za uspjeh nove reforme obrazovanja?

U nastavku ću analizirati reformu školstva kroz dvije platforme za reformu (reformatora) školstva. Ove plaforme u svojoj uobličenosti sigurno nisu nešto što ste prije čuli, premda sam o pojedinim njenim tezama već pričao u nekim od prethodnih analiza, a ako ne i u doslovno svim, ali o tome u nastavku. Platforme o kojima ću pričati su generičke naravi i mogu biti vrlo koristan alat primjene li se u bilo kojem području, te se nadam da će Vam one biti prije svega zanimljive, ali korisne i u slučaju da Vam je nešto kao sama reforma školstva dosadna stvar. Gotovo sam siguran da će ovaj tekst biti puno kraći nego one prethodne plahte o PTSPu i Purpurnom srcu.

Platforma znanje

Znanje. Kakva divna i višeznačna riječ. Posve je jasno još od davno da čovjek nije u mogućnosti prikupiti svo raspoloživo znanje koje postoji, a što je još važnije posve je izvjesno da je to još teže s znanjima koja još niti ne postoje.
Što je čovjek učinio kako bi olakšao ovaj proces skupljanja znanja ili pojednostavljeno rečeno učenje, za koje mnogi (isključujem se iz ove skupine, ali što ću ovo ipak misli većina) misle da je to ključno za sadašnji, ali i budući život.
 Prva stvar koju je čovjek smislio jeste da je znanje prikladno podijelio na discipline. Tako smo imali ove znanosti, one znanosti, ..., rascjepkao je kako bi se prema sklonosti i vlastitoj želji ljudi usmjeravali i specijalizirali u pojedinoj vrsti znanja. Sve ukupno znanje razasuto po različitim znanstvenim disciplinama odvijek bilo teško pokrivati, neovisno što je to danas nezamislivo čak i unutar pojedine još puno specijaliziranije i usitnjenije grane pojedine znanosti. Podjelu ukupne znanja/znanosti na discipline kako bi lakše i uopće omogućili učenje uzmimo kao prvu razinu apstrakcije znanja za učenje. Dakle, ne učimo sve nego pojedinu disciplinu i oko nje ako to izaberemo usmjeravamo cijeli svoj ljudski život. Pogledajte koliko je samo ta prva razina apstrakcije zapravo povezana s našim životima.

Ovo je tek prva razina apstrakcije, pa pogađate s procesom apstrakcije možemo, ali i moramo nastaviti dalje. Dakle, i unutar jedne discipline imamo problema, i količinskih, ali i drugih. Ne možemo učiti sve redom kao makism po diviziji pa smo znanje podijelili na pojedine discipline i sitnije teme (pažljiviji čitatelj već bi mogao primjetiti koliko puno ponavljam jedno te isto, ali čekajte ne budite nestrpljivi tek smo na prvoj razini apstrakcije znanja, Repetitio mater studiorum est je možda četvrta/peta viša razina apstrakcije, a mi smo tek krenuli).

Slijedeća razina apstrakcije je selekcija tema koje trebamo naučiti iz neke discipline da bismo se onda smatrali naučenim iz tog područja. Idealno kada bismo sve znanje iz nekog područja mogli obuhvatiti ne bi nam nikakve ove apstrakcije trebale, jednostavno bi sve naučili i kraj. U svojoj nemoći smišljamo trikove kako što bolje obuhvatiti to što ne možemo obuhvatiti. Od cjelokupnog znanja (iz nekog područja, ali i općenito) posebno se fokusiramo na pojedine ključne stvari koje dobro naučimo i onda ih univerzalno primjenjujemo.
To je sad nešto novo. Učimo kako bismo mogli učiti i stjecati znanje. Međutim i to samo treba naučiti i u velikim smo problemima. Upali smo u rekurziju koja nas zapetljava i obeshrabruje, ali to je druga razina vrlo važne apstrakcije znanja. Mi zapravo ne učimo sve nego tek učimo kako i s čime učiti i kako se odnositi prema znanju. Kada bismo na neki način mogli doći do ukupnog znanja ovo bi bio potpuni i nepotrebni gubitak vremena učiti o tome kako i s čim učiti kada bi ako bismo to htjeli ionako znali sve. Međutim stvarna situacija je obrnuta, mi jedino tako učiti možemo, jer je znanje neobuhvatljivo kao cjelina, a stalno dolaze nove stvari, te je neophodno imati prikladne alate i načine učenja.

Na prvi pogled bijedna je naša ljudska sudbina, prvo smo sve rascjepkali i posložili po disciplinama, kako bi zbog toga naša ljudska duša patila i čeznula za onim što joj je ovom grubom podjelom oduzeto, a onda je još i ubijena u pojam kako mora učiti i svladavati tek alate i pomagalice kako bi do znanja dolazila, a da će ukupno znanje samo tek dotaknuti jer je zastrašujuće i pomišljati kamo može ovakva bjesomučni koloplet odvesti (govori se o eksonencijalnoj brzini stjecanja znanja).

Nema uzmaka, idemo dalje, posebno ako ima još netko tko nakon ovoga nije odustao. Spoznaja je ljuta, ne učimo znanje nego tek alate, ali eto i njih učimo i njima se bavimo. Što sad možemo učiniti kako bi i to olakšali mi bijedni ljudski crvi znanja. Podsjetimo se na razini smo alata, metoda i znanja tek za daljnje učenje. Što tu možemo recimo to tako apstrahirati? Izdvojimo li alat bez kojega doista ne možemo, tj s kojim možemo posebno puno. Nije li to vrlo zgodna ideja? Koji je takav? Hoćemo li svi prvo položiti pedagogiju, ili gdje se to već predaje i uči? Treba li prvo svatko tko želi nešto znati prvo položiti pedagogiju, metodiku,.., pa tek onda ispočetka krenuti s zbrajanjem, čitanjem,... Nema šanse, ali izbora nema. Od najranije dobi podučavajući nas bilo kojom od disciplina, podučavajući nas bilo kojem alatu uz pomoć kojeg ćemo dalje učiti, istraživati i/ili dolaziti do zananja, prvo što će nam "podvaliti", a puno pristojnije je reći prenijeti će nam načine, savjete i navike kako učiti. Koji su to "alati" koji će nam pomoći svladati sve druge alate i metode uz pomoć kojih ćemo dalje učiti. Shvatili ste stvar je košmarna, ali uvjeravam Vas životno važna jer može i vjerojatno određuje i Vaš život (mislim ja se tako doista osjećam).

Ukratko bez da se zapletem u objašnjavanja treća razina apstrakcije znanja je proći kroz algoritam:
1. što znam sada (što sam prije i dosad naučio)?2. što učim sada?
3. što sam naučio?

Dakle, neovisno što i bilo kad i što ćemo ikada učiti iz bilo koje discipline, bilo kojeg alata učenja, najbolji način učenja bilo kojeg pojedinačnog gradiva, atomizirane čestice znanja jest da prođemo kroz ovaj kratki algoritam. Samo učenje događa se negdje između koraka 2. i 3.

Prekrasno, sada možemo dalje s apstrakcijom. Kažem li Vam da ćemo si pri tome samo postaviti nekoliko osnovnih pitanja: šte smo do sad naučili?, što učimo sada? i što smo eto opet naučili (nakon što nešto i naučimo)?   možda me više i nećete smatrati ozbiljnim? Vjerujte možete, ali i neizostavno treba ići i dalje. Da Vas poštedim muke rezultat je takav da zbog naše ljudske slabosti (a vjerujte to upravo učimo i produbljujemo spoznaju o tome cijelo ovo vrijeme) mi ne samo da moramo smišljati glupe podjele na discipline, još gluplje alate za ućenje i nekakve jedinične algoritme učenja, već ih zbog naših ograničenih mogućnosti još to naučeno moramo stalno i ponavljati kako bi nam eto nešto uopće i ostalo. Spoznaja da to ponavljanje čak moramo i grozničavo cijelo vrijeme činiti ubija u pojam. Zaboravljamo brzo sve što ne koristimo,...
Četvrta razina apstrakcije znanja mogu otvoreno reći jeste dril, zašto da vas zasljepljujem latinskim izrazima kao na početku priče dok Vas još nisam namamio dovde. Ponavljanje je majka mudrosti. Moramo ponavljati i ono malo što znamo, premda činjenica da znamo što ponavljati (algoritam iz treće razine) i nije tako malo. Opetovano pri svakoj prilici, što znam, što učim, što sam naučio. To je to.

Vidim da mi je za ovu plathu ostalo još samo malo mjesta pa moram završiti. Ponavljanje? Fucking shit kako od toga dalje? Znamo da moramo i dalje, druge nema. Peta razina apstrakcije znanja jest učiniti bjesomučno ponavljanje smislenim. Kako? Teško u svakom slučaju. Ljepota drila je da ako imaš neki viši poticaj onda to i možeš. Tu je upravo izlaz, važno je usmjeriti se i imati neki cilj i imati zainteresiranost. Pravo pitanje je što je cilj mog ponavljanja? To je pitanje i odgovor koji se postavlja i prije ponavljanja samog. Nešto učim s nekim ciljem, onda se mogu prepustiti i gnjavaži ponavljanja. Onda sam zainteresiran, ali i sam sretan jer ću ponavljanjem ispuniti cilj. Ukratko, peta, možda šesta razina apstrakcije idu dalje. Ono što samo želim reći da na nekoj takvoj višoj razini apstrakcije učiteljska mjera učitelja prema učeniku nije zadavanje zadatka s treće razine apstrakcije, već te više razine, npr razvijanje povjerenja, zadovoljstva, usmjeravanje primjerom,... sl., a višestruko utjecajnije i presudnije za život nego nešto na nižoj razini apstakcije. Ovo samo dotičem i ostavljam otvoreno.

Upute za učenje i ovladavanje znanjem na višim razinama apstrakcije jesu posve nešto drugo nego što bismo ikad u prvi mah pomislili. Nadam se da sada zapravo upotpunjujem sliku koju sam prikazao u prethodnim svojim analizama (i šturim komentarima) kada sam govorio kako znanje i/ili samo tehničko znanje uopće nije ključna stvar za ostvarivanje željenih rezultata kako to neki pojedonstavljeno misle.
Emocije, aktivnost, usmjerenje,... neke druge kognitivno emocionalne funkcije desne strane mozga važnije su i presudnije stvari i od samog pukog znanja, te su i preduvjet njegovog stjecanja. Pravo pitanje vezano uz reformu školstva jest osigurati kako da nam se djeca ispravno opredijele, kako da budu emocionalno normalni, aktivni, proaktivni, .... uz sve izazove koje doživljavaju samo gledajući nas i naše nemilo okruženje u kojem smo i u koje smo ih uronili (Premijer ne razgovara s ministrom financija 6 mjeseci, da ni ne spominjemo kako neće kod nove Predsjendice). Znanje se ne prenosi samo podučavanjem već i vlstitim primjerom (a kakav tu primjer mogu dati nezadovoljni nastavnici, izluđujuće ministarstvo, shizofreni mediji, destruktivni, ali utjecajni pojedinci,...), bihevioralno kognitivne teorije učenja, socijalnog okruženja, attachment teorija,...  također neke su od nespomenutih vrlo preciznih stvari, a koje su sve jako jako bitni alati (opet ponavljam) za razumijevanje i sl....

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.

Ocjene (2)


Respektira (1): VeNLO


Ne slaže se (1): Vjeran


Komentari (8)


Intuicija,odlučna akcija,emocije,strast,desna strana mozga trenutačno su strateški važnije stvari od drugih.To bi po meni trebala biti platforma i za reformu školstva.Ne umanjujem time značajSTEMobrazovanja,ali slažem prioritete i hijerarhije. RepopeR 0 0 0


Osvrne li se bilo tko oko sebe vidi da 7godišnju djecu ne moraš učiti kako na Facebook,strast koja ih prikuje za ekran je to o čemu govorim.Tko može sličnu strast razviti prema pravim životnim stvarima to je to što govorim.Prvo strast,emocije,..pa RepopeR 1 0 0


Još jedan http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/375551/Je-li-ovaj-Meksikanac-slika-hrvatske-poduzetnicke-buducnosti.html koji je došao do istog,ali koji je izgleda za razliku od priče ima i akciju. RepopeR 0 0 0


"Emocija je snaga života" http://www.vecernji.hr/poduzetnistvo-i-karijere/youth-to-business-konferencija-u-rijeci-1000728 Daniel Ackermann istaknuo je kako fakultet nije dovoljan.... RepopeR 0 0 0


Croats sell American farmers - That's cool - Burton Lee, FER Jučer http://www.slideshare.net/burtonlee1/matija-kopic-farmeron-croatia-stanford-engineering-feb-10-2014 https://www.farmeron.com/about.aspx RepopeR 0 0 0

Analiza

Dvije platforme za reformu školstva - 1. platforma znanje

15.04.2015. 15:43, Nakon chata s dr. Jokićem: Koliki su izgledi za uspjeh nove reforme obrazovanja?

U nastavku ću analizirati reformu školstva kroz dvije platforme za reformu (reformatora) školstva. Ove plaforme u svojoj uobličenosti sigurno nisu nešto što ste prije čuli, premda sam o pojedinim njenim tezama već pričao u nekim od prethodnih analiza, a ako ne i u doslovno svim, ali o tome u nastavku. Platforme o kojima ću pričati su generičke naravi i mogu biti vrlo koristan alat primjene li se u bilo kojem području, te se nadam da će Vam one biti prije svega zanimljive, ali korisne i u slučaju da Vam je nešto kao sama reforma školstva dosadna stvar. Gotovo sam siguran ... više >

3

RepopeR

..i hvala za sve one ribe.
  • 1
  • 0
  • 1
  • 8