O aktualnoj političkoj situaciji u državi, funkcioniranju Vlade Tihomira Oreškovića, odnosima HDZ-a i MOST-a, te stanju u samom HDZ-u u kojem se nitko nije usudio kandidirati na izborima za predsjednika stranke na chatu smo razgovarali sa bivšom premijerkom i predsjednicom HDZ-a Jadrankom Kosor.

Za početak, čime se bavite sad kad više niste aktivno angažirani u politici?

Kosor: Počela sam surađivati sa slovenskim Dnevnikom, svaka dva tjedna pišem za njih kolumne u kojima komentiram važna europska politička zbivanja, od izbjegličke krize do presude Šešelju. I dalje strastveno pratim zbivanja u politici, a uz tweetanje se pripremam i za ozbiljno pisanje knjige.

O čemu ćete pisati u knjizi?

Kosor: Knjiga će govoriti o po mom mišljenju osobito važnom i nedovoljno poznatom razdoblju hrvatske povijesti vezano za deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora i završetak pregovora za ulazak u EU jer sam na to razdoblje svog političkog života osobito ponosna. Iznijet ću neke do sada nepoznate podatke, ali će u toj knjizi naravno biti i puno naglasaka, iz mogu iskustva, o funkconiranju politike. I, dakako, neki detalji koji će možda moći poslužiti mladim političarima koji se tek pripremaju za preuzimanje nekih dužnosti. Neće to, dakle, biti biografija nego puno širi pogled na politiku i život u Hrvatskoj.

Hoćete li u knjizi otkriti tajnu Sanaderovog odlaska iz Vlade?

Kosor: O toj tajni morat ćete pitati Sanadera jer o njegovom odlasku znam isto koliko i svaki prosječno informirani građanin Hrvatske.

Imate li Vi neku svoju teoriju, ipak ste mu bili bliska suradnica?

Kosor: Moje mišljenje, sasvim osobno, je da o razlozima njegovog odlaska iz politike nikad nećemo saznati pravu istinu.

Kako biste ocijenili svoju karijeru u politici, jeste li zadovoljni?

Kosor: Neću je ocjenjivati jer nije završena.

Nije Vam dakle još dosta politike i ne odustajete, pa ni unatoč lošem plasmanu na prošlim izborima?

Kosor: Ne, nije mi dosta. Jer mislim da je u politici, jednako kao i u svakom drugom poslu, iskustvo izuzetno važno. A s obzirom na moje iskustvo premijerke, voljela bih još ponešto učiniti. A što se tiče prošlih izbora, bilo je potpuno jasno, prije svega meni samoj, da u takvoj konstelaciji nisam imala šanse. Mnogi su, upravo u toj mojoj petoj izbornoj jedinici, mislili da sam i dalje u HDZ-u. Osim toga, bez infrastrukture naravno da nisam mogla postići cilj.

Odakle to da su ljudi mislili da ste u HDZ-u?

Kosor: Pa govorili su mi to mnogi ljudi koje sam susretala, osobito u selima. To su ljudi koji nisu na internetu i zapravo ne čitaju novine.

Ponovo ćete izaći na izbore? Planirate se pridružiti nekoj opciji ili ići sa svojom, nezavisnom listom?

Kosor: Pričekajte dok se raspišu novi izbori.

Hoće li biti prijevremeni ili redovni, što mislite?

Kosor: Teško je procijeniti, sve je moguće.

Što je s Vašim zahtjevom za ocjenom ustavnosti odluke o izbacivanju iz HDZ-a kojeg ste poslali Ustavnom sudu? U kojoj je fazi i kakvu odluku očekujete?

Kosor: Taj zahtjev stoji na Ustavnom sudu već tri godine. Moj odvjetnik i ja smo već pisali požurnice ali s Ustavnog suda ni slike ni tona.

Zašto toliko odugovlače, postoji li neki rok u kojem bi trebali rješavati slučajeve?

Kosor: To pitanje morate uputiti predsjednici Ustavnog suda. Po mom mišljenju trebalo je taj zahtjev riješiti u roku od godine dana. Kao što svjedočimo, neke zahtjeve u vrlo kompliciranim slučajevima Ustavni sud rješava u roku odmah, a neke, poput zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona o pobačaju ne rješava od '91.

Što ako sud na kraju ipak ocijeni da je ta odluka neustavna? Znači li to da se možete vratiti u stranku?

Kosor: Ne, to ne znači da bih se mogla vratiti u stranku, to bi bila samo potvrda onoga što znamo ja i moj odvjetnik i svi koji znaju čitati Statut HDZ-a.

A biste li se htjeli vratiti kad bi mogli?

Kosor: Ne mogu se vratiti jer me izbacio Visoki časni sud, a što se tiče mog osobnog gledanja na to, sve je to davno zatvorena knjiga.

Jeste li u kontaktu sa bivšim stranačkim kolegama?

Kosor: S nekima sam u kontaktu, ali to su sve 'nižerangirani' ljudi jer se, naravno, oni koji su još uvijek u naponu političke snage jako ustručavaju a ja nemam ni volje ni živaca sastajati se s njima na tajnim mjestima.

Kako Vam se čini stanje u stranci sad u odnosu na ono kako je bilo dok ste Vi bili na čelu?

Kosor: U odnosu na vrijeme dok sam bila na čelu stranke situacija je neusporediva. Evo, za primjer, približavaju se unutarstranački izbori na kojima će biti samo jedan kandidat za predsjednika. U moje vrijeme, 2012. bilo je najprije šest i u konačnici pet kandidata za predsjednika HDZ-a. Dakle, četiri muškarca su se borila protiv mene, i sama ta činjenica govori o velikoj razlici. Za sve ostale dužnosti u vodstvu stranke bilo je više kandidata, što je naravno otvorilo prostor za demokratsku borbu u punom smislu te riječi. Osim toga, u moje vrijeme nije bio izbrisan dio povijesti HDZ-a kao što je to slučaj danas jer razdoblje od 1999. do 2012. uopće ne postoji, nema ga na stranicama HDZ-a, nema razdoblja ulaska Hrvatske u EU iako je tada HDZ vodio vladu i državu.

Zašto?

Kosor: To nije pitanje za mene ali mislim da svatko može zaključiti o čemu se tu radi.

Što činjenica da se nitko nije htio kandidirati protiv Karamarka govori o istaknutim HDZ-ovcima od kojih se to očekivalo pa i najavljivalo, Plenkoviću, Stieru...?

Kosor: Ta činjenica govori da se nitko ne želi zamjeriti aktualnom vođi jer bi on svako protukandidiranje, odnosno kandidiranje, shvatio kao izražavanje nezadovoljstva njegovim vođenjem stranke, što ne bi mogao podnijeti. Sjećate se da je nedavno kazao kako ćemo svi moći misliti što hoćemo i govoriti što hoćemo ali u svoja četiri zida, a javno ono što nam se kaže da smijemo govoriti i misliti. Tako da mislim da je to jedan od glavnih razloga što se ni Plenković nije usudio kandidirati u ovom trenutku, a njegove ideje da će se to dogoditi 2020. su djetinjaste.

Što Karamarkov reizbor znači za budućnost stranke?

Kosor: To znači nastavak njegove politike u vođenju stranke, dakle izbacivanje neistomišljenika ili dovođenje do toga da oni koji se sto posto ne slažu s tom politikom odu sami. Ako je to dobro članovima stranke, poštujem. Međutim, kao građanki Hrvatske važna mi je daljnja demokratizacija svih relevantnih političkih stranaka i čuvanje standarda i vrijednosti koje smo dosegnuli kao članica EU-a.

Koliko je opravdano nezadovoljstvo HDZ-ovaca načinom funkcioniranja ove Vlade i položajem HDZ-a u njoj?

Kosor: Opravdano je nezadovoljstvo, prije svega zbog činjenice što se nisu ispunila obećanja i očekivanja članova HDZ-a koje se uvjeravalo da će HDZ osvojiti dvotrećinsku većinu, pa apsolutnu većinu, pa da će im šef postati premijer, pa se od toga ništa nije dogodilo. Mnogi su očekivali, s pravom, vodeće pozicije u ministarstvima za koje su se i pripremili, npr. Anja Šovagović Despot, a na kraju od toga nije ostalo ništa jer su na te pozicije došli ljudi koji ni na koji način nisu pridonjeli u kampanji za parlamentarne izbore, npr. Hasanbegović.

No, s obzirom na rezultat izbora, je li Karamarko mogao išta bolje ispregovarati ili je ovo najbolje što se moglo?

Kosor: S obzirom da je MOST ultimativno tražio nestranačkog premijera, Karamarko je morao pristati na ovu soluciju i to je jedan od njegovih problema danas jer mora stranačkim ljudima i biračima objašnjavati zašto on nije postao predsjednik Vlade. Pa se i dalje ponaša kao da je predsjednik Vlade, užasnut činjenicom da ga pretjerano ne slušaju ni Orešković ni Petrov. Međutim, to je vrlo ozbiljna situacija jer se vlada ne može voditi sa tri šefa budući da je prema Zakonu o vladi jedini pravi šef predsjednik vlade koji koordinira ministarstva i izdaje naloge ministrima.

Koliko dugo će Karamarko imati strpljenja za situaciju u kojoj, kao glavni partner u vlasti, nema gotovo nikakav utjecaj?

Kosor: Imat će strpljenja dok ne bude mislio da može dobiti nove parlamentarne izbore.

Špekulira se da će, nakon što u subotu dobije novi mandat, krenuti na rušenje Oreškovića. Koliko je realan taj scenarij?

Kosor: Sve je realno i sve je moguće. Ali, vlast je čarobno ljepilo kojeg se nitko lako ne odriče.

Scenarij preslagivanja u Saboru sa HNS-om?

Kosor: Teško. S obzirom na sastav HNS-ovih zastupnika izvjesno je da ne bi mogli dobiti sve zastupnike a bez svih, ako bi se odrekli MOST-a, opet ne bi mogli. Teško mi je, npr. zamisliti suradnju Pusić – Karamarko, ali opet s druge strane, ponekad trosmislene izjave gospodina Vrdoljaka govore da mu vlast i u toj kombinaciji ne bi bila baš jako mrska.

Može li ova vlada provesti reforme koje su nužne kako ne bismo završili u bankrotu? Kako gledate na odnose u Vladi i njezino funkcioniranje?

Kosor: Koje reforme? Svi pričaju o reformama, ali ja nisam vidjela još uvijek artikulirane reforme u nekoliko najvažnijih područja. Svi govore o reformama, osobito premijer, ali o njima treba čitati između redova pa ni onda nije jasno o čemu zapravo govori. Skuplje dopunsko osiguranje, npr. nije reforma zdravstva, vraćanje bolnica županijama nije reforma jer reforma mora biti zaokružena cjelina, a takvu cjelinu se ne nazire. Proračun nije reformski, a mene zabrinjava najava rebalansa koja je jučer, pretpostavljam, izletjela Boži Petrovu. Dakle, činjenica da se o rebalansu počelo govoriti netom nakon što je proračun izglasan, pa građani još uvijek ne znaju što ih čeka u ovoj, a pogotovo u slijedećoj godini koja će biti osobito teška.

Pa nisu li u Vladi najavili da će ići rebalans i prave reforme kad malo uđu u svoje resore i bolje snime situaciju?

Kosor: Nelogično je da se planira rebalans odmah poslije donošenja proračuna. Svaka vlada nastoji ostvariti proračun bez rebalansa, jer to onda znači da vlada zna planirati, to znači stabilnost proračuna, i o tome ovisi ocjena ukupne vladine politike od strane rejting agencija. Sve je to važno zbog vraćanja duga, plaćanja kamata, uvjeta zaduživanja, i tako redom...

Uskoro će prvih sto dana ove Vlade..., kakvu onda ocjenu zaslužuju? Koje su im glavne pogreške a koje bi poteze izdvojili kao dobre'

Kosor: Ja nikad ne ocjenjujem ni političare ni vladu ocjenama jer je to nemoguće, jer vlada nije u školi nego vodi državu i mora donositi teške odluke. Pogreške? Nemogućnost dogovora o važnim odlukama i potezima i nepostojanje konzistentnog, jasnog i preciznog programa za ovu i slijedeće tri godine. Pozitivne poteze još čekam.

Koji savjet biste, kao bivša premijerka, dali Oreškoviću?

Kosor: Mislim da ne bi bilo prilično da mu ja dajem savjete, niti bi ih on poslušao. Makar, mislim da bi bilo dobro da svaki premijer pokuša barem jednom godišnje pozvati bivše premijer kako bi razgovarali o stanju države. To sam pokušala pred kraj svog mandata ali nisam imala dovoljno vremena. Eto, to je moj savjet:)

Milanović vas je zvao...

Kosor: Milanović je pozvao sve bivše premijere na jedan ručak u Vladi, svi smo se odazvali, bilo je ugodno i korisno. Žao mi je što je to učinio samo jedan jedini put.

Jeste li u kasnijem njegovom djelovanju vidjeli neki rezultat tog razgovora, je li vas u nečem poslušao?

Kosor: Mislim da čak i jest. Iako, na tom ručku nismo svi o istim stvarima imali ista stajališta, i upravo zato je to korisno, i kad se ne slažemo ne moramo biti neprijatelji.

U čemu vas je poslušao?

Kosor: Pa možda ne bi bilo dobro da sebi ili bilo kome drugom pridajem neku osobitu važnost.

Poznajete li Oreškovića, jeste li s njim razgovarali?

Kosor: Jednom smo se sreli na jednom događaju ali je prošao pored mene, valjda me ne poznaje:) Pisala sam mu, doduše, otvoreno pismo na svom blogu ali mislim da to nikada do njega nije došlo.

Što mislite o njemu, je li izgradio autoritet koji je potreban za vođenje vlade?

Kosor: Svakako je zanimljivo da je Orešković izbio na drugo mjesto po popularnosti i da ozbiljno 'prijeti' Kolindi Grabar Kitarović, što znači da su građani sa simpatijama prihvatili činjenicu da ne govori dobro hrvatski iako je hrvatski jezik jedan od najvažnijih identiteta hrvatskog naroda. Razmišljam često što ga je ponukalo da samo u tri sata donese tešku odluku o preuzimanju odgovornosti za državu, tim više što i danas često puta o nekim teškim pitanjima govori da ne zna dovoljno i da se još mora uputiti i da mora pitati. Država nije kompanija i nadam se da je to i njemu sada jasno. Nejasno mi je, međutim, kakva je njegova konačna odluka o npr. slučaju Lozančić. Jer, činjenica je da još uvijek na čelu SOA-e nije nova osoba i činjenica je da premijer Orešković, kao supotpisnik Lozančićevog razrješenja, nije nijednom jedinom rečenicom objasnio zašto ga razrješava. Budući da je odugovlačio s potpisom jasno je da se s tim zahtjevom nije slagao i mislim da treba javnosti reći što je Lozančić skrivio i zašto je morao otići prije isteka mandata u listopadu. Nepovjerenje, naime, nije zakonski razlog za smjenu čelnika SOA-e, i to nadam se, Orešković zna.

S obzirom na rastuću popularnost i navodno velike političke ambicije koje ima, mislite li da bi Orešković, u slučaju prijevremenih izbora, mogao na njih izaći?

Kosor: Moguće, i on je kao što vidimo počeo putovati Hrvatskom i ozbiljno raditi na popularnosti među građanima. Možda mu se svidjela uloga političara i možda je to postao neki novi izazov za njega budući da je sva egzistencijalna pitanja već odavno riješio.

Stvara li se u Vladi pakt Orešković-MOST kontra HDZ-a?

Kosor: Vidiljivo je da MOST i Orešković bolje surađuju i bolje se razumiju od suradnje s drugim dijelom koalicije u Vladi koja to nije:)

Je li se Karamarko zeznuo što je doveo Oreškovića na čelo Vlade? Tko mu je sad veći problem, Orešković ili MOST?

Kosor: Svi koji bespogovorno ne ispunjavaju njegove zamisli njemu predstavljaju problem. Tako je, nažalost, iz njegove stranke otišla Martina Dalić, po mom mišljenju najbolja ministrica financija. Otišao je Drago Prgomet, zamjenik, ne bilo tko, što jasno govori kakav je njegov kapacitet demokratske rasprave s onima koji misle i rade drugačije.

Popularnost MOST-a pada, sad su na tek šest posto. Kako to tumačite – plaše li se ljudi reformi koje bi dirnule i u 'njihovo dvorište' ili je MOST razočarao birače?

Kosor: Građani još uvijek ne mogu doći sebi zbog činjenice da je MOST puno toga principijelno obećavao a odmah praktički od većine obećanja odustao. Glavno je bilo potpisivanje Bože Petrova kod javnog bilježnika i obećanje da MOST ni jednoj velikoj koaliciji neće dati većinu za sastavljanje vlade. To je bio mamac za mnoge birače, kao i npr. obećanje da će plaće svim dužnosnicima smanjiti na 9.999 kuna. Ništa od toga se nije, i neće se ostvariti, a upravo zbog toga što je MOST ključ za formiranje ove vlade građani nezadovoljstvo uglavnom 'iskrcavaju' na MOST-ovu adresu. Iako, činjenica je da neki MOST-ovi ministri do sada u Vladi zapravo pokazuju najbolje rezultate. Npr. Orepić koji pokazuje da zna što hoće i ne da se impresionirati izvlačenjem npr. njegovog sudjelovanja u JNA na svijetlo dana. Ažurnost pokazuje i ministrica uprave, iako me uspjela nasmijati izajvom da je ona ministrica petkom samo do 16 sati.

Je li, onda, MOST po Vama pozitivna ili negativna pojava na našoj političkoj sceni?

Kosor: MOST je neobična, i mislim, prolazna pojava koja će pridonijeti jačanju isključivo bipolarnosti političke scene. Dakle, glasanje za jednu ili drugu veliku stranku. Mislim da će neka nova treća opcija ili treća opcija općenito jako teško dobivati naklonost birača u budućnosti pa je moguća još veća apstinencija birača jer jednom teško razočarani birači ne odlučuju se lako za ponovni rizik.

Mislite da je MOST imao figu u džepu kad je obećavao reforme? Je li Božo Petrov namjerno i planski prevario birače ili je ipak riječ o naivnosti i nedovoljnom poznavanju funkcioniranja visoke politike?

Kosor: Potpis kod javnog bilježnika jasno je i vrlo precizno obećanje koje je privuklo mnoge birače. I ostaje vječno pitanje zašto Božo Petrov to potpisano i ovjereno obećanje koje je obilježilo kampanju mosta nije ispunio nego se smatra da je to nešto nevažno. U hrvatskoj politici smo gladni političara koji će dosljedno ostvarivati ono što najave i što obećaju. Božo Petrov je punoljetan i znao je što potpisuje i što obećava. I to je sve, ako nije zadovoljan, ima mehanizme izaći iz cijele priče. Međutim, činjenica je da nikada ni jednom jedinom rečenicom poslije ulaska u Vladu nije javnosti objasnio taj potpis i sve posljedice koje su iz toga proizašle. Evo dok razgovaramo čitam izjavu g. Podolnjaka koji kaže da MOST ne može ništa da bi smanjio povlastice kako je obećao. Ako ne mogu ništa, onda je moje pitanje što rade u takvoj Vladi? Ne možeš biti na vlasti a žaliti se da obećano ne možeš provesti. I zbog toga mislim da MOST-u pada popularnost.

Predsjednica je u kampanji obećavala da će inzistirati i djelovati na zajedništvu i 'pomirbi' podijeljenog hrvatskog društva. Kako ocjenjujete njezino djelovanje. Je li ona predsjednica svih građana?

Kosor: Predsjednica je obećala je da će se preseliti u Visoku, da će smanjiti broj zaposlenih na Pantovčaku za sto i da će smanjiti proračun za ukupno 30 milijuna. To, kao što vidimo, ne samo da nije ostvareno nego se ne smije više ni spominjati jer čim se to spomene, odmah te svrstaju na neprijateljsku stranu. Što se tiče zajedništva, mislim da Kolinda Grabar Kitarović do sada nije pokazala želju da zaista bude predsjednica svih građana jer na neke pojave ne reagira, prešućuje ih. Ili, kao što je bilo u slučaju nedavne nogometne utakmice sa Izraelom i povicima za dom spremni, 'ne čuje ih'... Uloga predsjednika države je da se drži Ustava i da jasno artikulira stajališta u skladu sa Ustavom i zakonima.

Kako komentirate, i podržavate li, inicijativu Kulturnjaci2016 kojom se traži smjena Hasanbegovića?

Kosor: Moje je mišljenje da gospodin Hasanbegović nije ni trebao biti kandidat za ministra kulture s obzirom da se kulturom nikada nije specifično bavio, i svakako s obzirom na njegova stajališta o ustavnim vrednotama.

Slažete li se s ocjenama da je u zadnje vrijeme u pitanje došla sekularnost države? Imamo sada aktualni primjer pobune na Filozofskom fakultetu...

Kosor: Da, puno je problema u inicijativi za suradnju FF-a i KBF-a i tu dolazimo ponovo do onoga na čemu konstatno inzistiram. U Ustavu jasno piše da je u Hrvatskoj Crkva odvojena od države, i to treba biti smjernica i onima koji vode državu i građanima.

Zaključno, mislite li da je Vama kao premijerki bilo lakše ili teže nego što je danas Oreškoviću, s obzirom na način na koji ste došli na čelo Vlade i ukupnu gospodarsku situaciju?

Kosor: Bilo je teže u 2009. jer je pad BDP-a bio devet posto, pregovori za ulazak u EU su bili beznadežno blokirani pa sam morala ulagati ogromne napore i u stabilizaciju proračuna i u deblokadu pregovora, i u stabiliziranje stranke koja je vodila vladu. Tim Orešković je nakon tri sata razmišljanja postao premijer zemlje članice EU-a sa blagim rastom gospodarstva. Pa su prilike u koja je on došao na čelo vlade i u kojima sam ja postala premijerka neusporedive.

Koliko se slažete s ocjenama J. Kosor o tome da je MOST svjesno i namjerno obmanuo birače u predizbornoj kampanji?

Koliko stoji ocjena da je MOST, razočaravši i obmanuvši birače, ojačao pozicije HDZ-a i SDP-a te uništio izglede bilo koje treće opcije u budućnosti?

Hoće li razočaranje birača MOST-om povećati apstinenciju na idućim parlamentarnim izborima?

Slažete li s ocjenom J. Kosor da MOST, unatoč tome što je razočarao birače, ima najbolje ministre u Vladi?