Analiza

Što je dozvoljeno Jupiteru, nije dozvoljeno Mostu

15.01.2016. 13:49, Koji su ključni prvi potezi i što treba biti u fokusu nove vlade?

Polako se približava vrijeme kada bismo trebali saznati prijedlog za sastav nove Vlade. Stara Vlada u odlasku već se zadnjom sjednicom oprostila od javnosti. Mandatar Tihomir Orešković je prethodna dva dana proveo u Kitzbuehlu predstavljajući sebe i svoje planove financijskoj kremi koja se tamo okupila. Navodno uspješno.

Za to su vrijeme HDZ i Most izgleda dogovorili podjelu resora i zaključili liste potencijalnih ministara. Makar se u javnosti zbog podjele resora digla velika prašina s uobičajenim optužbama da se radi o klasičnoj podjeli fotelja, bio je to jedan normalan pregovarački postupak, ništa drugačiji od bilo kojeg drugog koalicijskog pregovaranja. Razlika je u percepciji dijela javnosti, koja je od Mosta očekivala nešto drugo, ali što? U ovisnosti o strani koju kritičari zastupaju, jedni bi da Most uopće ne sudjeluje u vlasti nego da samo iz Sabora kontrolira Vladu. Drugi pak takav pristup nazivaju kukavičkim i traže od Mosta da preuzme svoj dio odgovornosti.

Most sigurno prije izbora nije očekivao da će doći u ovakvu situaciju i za nju nije bio pripremljen. Niti organizacijski niti programski. Vidjelo se to iz tijeka razgovora koji su bili, za naše uobičajene standarde, vrlo otvoreni. Bilo je tu lutanja, vraćanja, promjena stavova i sve je to izlazilo u javnost i bilo podložno kritici. I nije sporno da se Most kritizira, prave kritike će vjerujem tek uslijediti kada vidimo predložene ministre. No, način je prilično jednostran i nalikuje na priču o Jupiteru i volu.

Što je, na primjer, sporno u promjeni stava oko sudjelovanja u vlasti? Obećanje dato biračima kazat će jedni. Drugima obećanje nije važno, ali ih smeta nekonzistentnost stavova. Treći se groze ministara iz redova Mosta jer ih ne smatraju dovoljno stručnima ili sposobnima, a kažu upravo je to Most zagovarao. I da ne nabrajam dalje.

Sve je to dijelom točno, ali što je alternativa. Novi izbori? Sabor je konstituiran pa to više nije alternativa, iako postoji dovoljno potencijalnih problema zbog kojih prijevremene izbore nipošto ne treba isključiti. Je li se Most trebao povući samo u Sabor? Bez barem jednog svog čovjeka u vrhu Vlade, Most ne bi imao dovoljan uvid u pripreme reformi i novih zakona i preostala bi mu jedino prijetnja uskratom podrške u Saboru. To bi, međutim, dovelo do brzog kraha koalicije (ili kako već tko želi da se ova vrsta suradnje nazove).

Osobno nisam bio sretan što su se Mostovi zastupnici (osim Bože Petrova što sam smatrao nužnim) kandidirali za ministarska mjesta. No, možda sam se prevario. U jednoj svojoj nedavnoj analizi istaknuo sam da se nadam da Tihomir Orešković ima viziju što treba napraviti. To se u njegovom slučaju prvenstveno odnosilo na užu gospodarsko-financijsku sferu. No, bez isto takvih ministara neće se ništa promijeniti niti u drugim sektorima: poljoprivredi, kulturi, obrazovanju, pravosuđu itd.

Makar je stručnost bila glavna mantra Mostovaca kad se god razgovaralo o profilu budućih ministara, nije nužno da je ministar ujedno i vrhunski stručnjak u području koje pokriva njegovo ministarstvo. Imali smo već dovoljno ministara koji su bili formalno kvalificirani, ali od kojih nismo dobili baš ništa zauzvrat. Sjećam se kada je Ronald Reagan 1981. bio izabran za predsjednika SAD-a. Dijelom i pod utjecajem naših tadašnjih medija koji su ga omalovažavali reagirajući na njegovu žestoku antikomunističku retoriku, pitao sam svoga oca što će se dogoditi, kako će takav čovjek voditi jednu velesilu. Odgovorio mi je: „On će se sada okružiti dobrim savjetnicima.“ Tako je i bilo.

Što znači vizija možda najbolje možemo vidjeti na primjeru Stevea Jobsa. Napustio je studij i slijedio je svoju viziju. Imao je i sreće da je našao genijalca koji je njegove ideje provodio u djelo. Na koncu je stvorio kompaniju koja je zahvaljujući njegovim vizijama mijenjala svijet. Sam nije bio stručan, ali je znao što želi i tko jest stručan.

Dakle, vizija i sposobnost da se okruži stručnijima od sebe ključ je uspjeha jednog ministra. Jasno, pod uvjetom da ima potporu premijera, a u našem slučaju i oba potpredsjednika. Imaju li Mostovi kandidati te osobine i hoće li njihove ideje biti poduprte, uskoro ćemo vidjeti.

Iskreno, puno me više brinu neka već potrošena lica koja sam vidio kako hodočaste mandataru. Nadam se da neće proći.

4

Spektator

Ex praemissis falsis, conclusio falsa.

Interakcija

 
UČINIO -> 327 75 8 453
PRIMIO <- 296 60 24 664

Dostignuća

Vingd 396.00
Bodovi 160.6
Prijedlozi 3 11.00
Analize 41 380.00
Ankete 206

Ocjene (3)


Respektira (3): Dirk15, siouxica, Alumnus


Komentari (3)


obećavajući uvod i onda prilično naprasan završetak...djeluje mi nedovršeno... siouxica 0 0 0


ne znam baš može li se a prirori reći da je sudjelovanje u vladi osnovni preduvjet kontrole procesa u vladi. čemu onda služi sabor, i koje kontrolno sredstvo može biti bolje od uskrate potpore? dosadašnje vlade su se već navikle na rukopodizače, pa Dirk15 0 0 0


se već odavno pripreme zakonskih akata bahato šalju u sabor tek par dana prije sjednica,što garantira da sabornici neće moći prostudirati materijale, već kad bi se toj praksi stalo na kraj, pa makar uskratom potpore, po meni bi to bio veliki napredak Dirk15 0 0 0

Analiza

Što je dozvoljeno Jupiteru, nije dozvoljeno Mostu

15.01.2016. 13:49, Koji su ključni prvi potezi i što treba biti u fokusu nove vlade?

Polako se približava vrijeme kada bismo trebali saznati prijedlog za sastav nove Vlade. Stara Vlada u odlasku već se zadnjom sjednicom oprostila od javnosti. Mandatar Tihomir Orešković je prethodna dva dana proveo u Kitzbuehlu predstavljajući sebe i svoje planove financijskoj kremi koja se tamo okupila. Navodno uspješno. Za to su vrijeme HDZ i Most izgleda dogovorili podjelu resora i zaključili liste potencijalnih ministara. Makar se u javnosti zbog podjele resora digla velika prašina s uobičajenim optužbama da se radi o klasičnoj podjeli fotelja, bio je to jedan normalan pregovarački postupak, ništa drugačiji od bilo kojeg drugog koalicijskog pregovaranja. Razlika je ... više >

4

Spektator

Ex praemissis falsis, conclusio falsa.
  • 3
  • 0
  • 0
  • 3

Analiza

Je li Orešković doveden da odradi ozbiljan posao ili da postane 'Pedro'?

06.01.2016. 22:10, Koji su ključni prvi potezi i što treba biti u fokusu nove vlade?

Uravnotežiti državni proračun u zanatskom smislu nije nimalo teško. Negdje smanjiš rashode, drugdje probaš povećati prihode i to je to. U biti, financijska je to operacija koju mjesečno provode gotovo sva kućanstva. U političkom okruženju, pak, postoje ograničenja s kojima se i vrhunskom zanatliji teško nositi. Naime, da bi proveo svoj plan, potrebna mu je potpora onih koji dirigiraju saborskom većinom. U našem je slučaju presudna politička volja Domoljubne koalicije, MOST-a i zastupnika stranke Bandić Milan 365.

Tihomir Orešković je ispekao zanat u respektabilnim tvrtkama, dakle u realnom sektoru, i financijski je stručnjak s međunarodnom reputacijom. Ne trebamo dvojiti o tome je li sposoban dati prave smjernice za izradu ovogodišnjeg državnog proračuna i projekciju istog za naredne tri godine. Dokumenti su to od kojih nam ovisi kreditni rejting i ocjena Europske komisije držimo li se nametnute procedure prekomjernog deficita. Taj prvi korak, gotovo je sigurno, njegova vlada može učiniti bez većih problema. Oni će nastati kad uravnoteženi proračun bude trebalo provesti u život.

Bez obzira kako to predstavili, pretpostavimo da će Oreškovićeva vlada žrtvovati neki novac za usluge PR agencija, kad nekome prestanu pritjecati proračunska sredstva ili mu u određenom periodu budu značajno smanjena, javit će se nezadovoljstvo onih koji će biti oštećeni. S nekima će se biti lako nositi, primjerice udrugama koje su tradicionalno financirane proračunskim novcem, ali ne uživaju širu društvenu potporu i državnim agencijama za koje možda nismo ni čuli da postoje. Sa sindikatima i zaposlenicima službi koje pružaju javne usluge bi već moglo biti teže, a s braniteljskim pak udrugama i Katoličkom crkvom najteže. Za sučeliti se s masom nezadovoljnih politikom koju vodiš treba imati hrabrost, makar stajao iza kordona interventne policije. Situacije su to na koje političari u Hrvatskoj nisu navikli, a vjerojatno je da će nastajati ako reforme budu korjenite.

Za Oreškovića možemo pretpostaviti da nema problem zamjeriti se biračima ako je to nužno za provedbu plana reformi jer po završetku mandata, kada god on bio, ima gdje otići. Stručnjak njegovog kalibra se uvijek može vratiti odakle je došao, u realni sektor, a posao s još „podebljanim“ CV-om (Premijer Republike Hrvatske u periodu...) lako može naći. Njemu je sigurno obećana puna potpora saborske većine, u suprotnom se vjerojatno ne bi ni pačao u političke poslove, ali je činjenica da nema iskustva s političarima kakvi su naši. Uostalom, ocjena je svih ozbiljnih analitičara da su do sada reforme izostajale zbog nedostatka hrabrosti i političke volje vladajućih garnitura. U tom smislu ne znamo je li Orešković potpuno svjestan stanja i što ga sve čeka.

MOST nezavisnih lista čine novopečeni političari i bez obzira na to što im se možda već omilila fotelja u državnoj vlasti, dobrohotno je pretpostaviti da nakon toliko inzistiranja neće žaliti bude li cijena reformi bila povratak u lokalnu sredinu. Možemo li, međutim, za najvećeg koalicijskog partnera kazati da mu je vjerojatni gubitak idućih izbora iz istog razloga prihvatljiv? Možemo li biti sigurni da će ego „najvećeg socijaldemokrata“, u stvarnosti najvećeg populista među političarima koji često govori da je u koaliciji samo s građanima, podnijeti narušavanje imidža onog koji nikad ne uzima nego samo daje? A itekako će se uzimati ako (i) nova vlada neće pretakati iz šupljeg u prazno.

Budu li pregovori okrunjeni i službenim formiranjem Oreškovićeve vlade, u što još uvijek ne možemo biti potpuno sigurni, njen uspjeh će ovisiti o stabilnosti potpore svim zakonima i mjerama koje će predlagati jer dobar reformski paket je nedjeljiva cjelina. Uz tanku saborsku većinu, ne treba zavarati većina koju je Željko Reiner dobio na konstituirajućoj sjednici Sabora, bit će presudno važan broj onih koji su spremni na političku žrtvu. Tko će u tom šarolikom društvu preuzeti ulogu gromobrana? Hoće li Karamarko, Petrov i Bandić biti na grudobranu reformi i pošteno odigrati ulogu pretorijanaca koji će Oreškoviću osigurati da u miru odradi posao zbog kojeg je doveden ili će im kanadski Hrvat biti Pedro kojeg će žrtvovati prvom prilikom kad ocijene da su dosegnuli granicu rezova preko koje ne žele ići?

U interesu je svih da to bude jedno od glavnih pitanja o kojima se pregovara. Ako dosad i nije bilo postavljeno, mandatar Orešković ga mora staviti na dnevni red. U suprotnom bi sve što smo gledali nakon izbora, i što ćemo tek vidjeti, moglo biti čisti gubitak vremena kojeg kao visoko zadužena i država s velikim proračunskim deficitom nemamo baš na pretek.    

6

visitor

s odmakom se bolje vidi

Interakcija

 
UČINIO -> 1,026 66 41 2,989
PRIMIO <- 1,297 278 249 3,244

Dostignuća

Vingd 2,796.00
Bodovi 260.9
Prijedlozi 4 15.00
Analize 266 2,712.00
Ankete 419

Ocjene (8)


Respektira (6): Zagorec, VeNLO, Laci, siouxica, Dirk15, Analyst


Slaže se (2): mihael, Spektator


Komentari (11)


protivnici reformi već cijelih 25 godina, i hrabri samo u pljačkanju države. Orešković nema koga da se plaši, Ako mu ne ide, otići će, Mogu mu samo pljunuti pod prozor ! mnogima se neće svidjeti, ali kojem neradniku se svidi šef koji traži rad ? Laci 0 0 0


@Laci..u tekstu stoji suprotno, povjerenje u Oreškovića, a dvojba je oko političke volje onih koji će trebati dići ruku za reforme koje će on itekako znati predložiti..na verbalnoj razini ni dosad nije bilo problema, svi su za dok ne treba dići ruku visitor 0 0 0


Dok Orešković još i može rezati dotacije braniteljskim udrugama, s Katoličkom crkvom to neće ići, ako prethodno s novim ugovorom Hrvatske s Vatikanom to ne izmijeni.A to u ovom prvom Proračunu sigurno neće. VeNLO 0 0 0


Kod nas je sve nakaradno pa tako i briga o quasi-socijali. Naime, radisni djelovi Hr, kao sto su: Medjimurje, Istra, Primorje, Zagreb...puni drzavni proracun a nisu biraci HDZ, dok drugi djelovi Hr. kao su: Slavonija, Zagora, Lika...gdje vecina.. viewer 0 0 0


stanovnistva ovisi o socijali, a ujedno su klasicni biraci HDZ. Osim toga tesko nalaze posao, vecinom bez ikakvog zvanja a cesto i polupismeni. Jedina pravda u svemu tome ce biti, da ce bas HDZ svojoj klijenteli morati skresati drzavnu potporu. viewer 0 0 0

Analiza

Je li Orešković doveden da odradi ozbiljan posao ili da postane 'Pedro'?

06.01.2016. 22:10, Koji su ključni prvi potezi i što treba biti u fokusu nove vlade?

Uravnotežiti državni proračun u zanatskom smislu nije nimalo teško. Negdje smanjiš rashode, drugdje probaš povećati prihode i to je to. U biti, financijska je to operacija koju mjesečno provode gotovo sva kućanstva. U političkom okruženju, pak, postoje ograničenja s kojima se i vrhunskom zanatliji teško nositi. Naime, da bi proveo svoj plan, potrebna mu je potpora onih koji dirigiraju saborskom većinom. U našem je slučaju presudna politička volja Domoljubne koalicije, MOST-a i zastupnika stranke Bandić Milan 365. Tihomir Orešković je ispekao zanat u respektabilnim tvrtkama, dakle u realnom sektoru, i financijski je stručnjak s međunarodnom reputacijom. Ne trebamo dvojiti o ... više >

6

visitor

s odmakom se bolje vidi
  • 6
  • 2
  • 0
  • 11

Analiza

U fokusu nove Vlade trebaju biti interesi hrvatskih građana i Hrvatske !

04.01.2016. 16:48, Koji su ključni prvi potezi i što treba biti u fokusu nove vlade?

U fokusu nove Vlade tijekom cijelog njenog mandata trebaju biti interesi hrvatskih građana i hrvatske države. Pa to nije ništa novo, mogli bi reći i "zakleti" SADP-ovci, i "zakleti" HDZ-ovci, no griješili bi, jer u fokusu svih dosadanjih Vlada nisu bili nikada interesi hrvatskih građana, a samo ponekad, možda čak samo jedan jedini put interesi hrvatske države, i to kada se odlučivalo o napuštanju Jugoslavije i stvaranju neovisne hrvatske države. Tadanje rukovodstvo ili Vlada Hrvatske, kako god vam je draže, je tada u fokus svoga djelovanja stavila stvaranje suverene i samostalne države Hrvatske, što je tada odista bilo od temeljnog interesa za hrvatsku državu i hrvatski narod. Sve što su hrvatske Vlade dalje radile može se podvrći ozbiljnoj kritici glede toga da li je bilo u interesu hrvatske države, i hrvatskih građana.

Da bi se moglo govoriti o tome što bi trebalo biti u fokusu nove Vlade, valja ukazati na nekoliko ključnih stvari koje nažalost nisu bile u fokusu dosadanjih Vlada, a čiji je rezultat ovo što danas imamo, odnosno nemamo.

Je li bilo u interesu Hrvatske i hrvatskih građana 'ubrzano' uništavanje svega što je u Hrvatskoj nešto proizvodilo, i zapošljavalo ljude u realnom sektoru ? Je li bilo u interesu Hrvatske status branitelja i ljudi koji su izgubili radna mjesta rješavati masovnim umirovljenjem stotine tisuće mladih ljudi, i tako mirovinski fond dovesti  u devastiranu situaciju, čije se poslijedice tek danas osjećaju u punoj mjeri ? Ili se to moglo rješavati na pametniji način ? Je li, danas to više nitko ne osporava, na brzinu izvedena "pljačkaška " pretvorba/privatizacija bila u interesu Hrvatske i hrvatskih građana ? Je li na brzinu i bez razmišljanja o posljedicama izvedena abolicija bila u interesu Hrvatske i hrvatskih građana ? Je li toliki moralni rasap hrvatskog društva, da su novopečeni tajkuni, "jameri", "poduzetnici" špekulanti i trgovačka mafija, mogli iz Hrvatske transferirati milijarde državnog novca na vlastite račune, bila u interesu Hrvatske i hrvatskih građana ? Je li dvadeset godina favoriziranja trgovačkog sektora u odnosu na proizvodni sektor, od strane svih Vlada, bilo u interesu Hrvatske i hrvatskih građana ? Konačno da li je bilo u intersu Hrvatske i hrvatskih građana prepuštanje svih banaka strancima, i ulaskom u EU gubljenja  financijske i dijelom državne suverenosti ?

Naravno da je odgovor na sva ta pitanje samo jedan mogući - ne, sve to nije bilo u interesu Hrvatske i hrvatskih građana ! No bilo je u interesu u prvom redu inozemnim 'lutkarima' koji su vukli konce po kojima su plesale sve dosadanje hrvatske Vlade, trudeći se samo jedno - da ostanu na vlasti. Naravno da bi opet netko mogao reći da su ovo paušalne ocjene, i da nije bilo tako već 'onako', i da su okolnosti bile ovakve i onakve, ali sve to ne anulira činjenice da je zaduženost zemlje veća nego ikada u povijesti, pa čak veća i od ondanje zaduženosti cjelokupne juge sa 20 000 000 stanovnika, da je nezaposlenost  rekordno velika, a proizvodnja rekordno mala, kao i izvoz, u odnosu na ove parametre RH u bivšoj jugi. Demografska situacija je gore nego ikada, a sada više Hrvata napušta Hrvatsku ili se sprema da ju napusti, nego ikada prije.

Ako bih htio biti zajedljiv, mogao ih reći da u fokusu nove Vlade bi trebalo biti sve što sam naveo kao ono što nije bilo u interesu Hrvatske i hrvatskih građana. No ono što se "kvarilo" 25 godina, jasno je da se ne može sada "popraviti" za 4 godine mandata, ako potraje toliko, ali se negdje ipak trebaju početi ispravljati greške svi dosadanjih Vlada, učinjenih za ovih 25 godina. Pa gdje to početi, i koji bi trebali ili mogli biti ključni prvi potezi nove Vlade ?

Očito da prvi potez nove Vlade treba biti predlaganje Saboru proračuna za 2016.godinu. No u tom proračunu više ne bi smjelo biti mjesta  za troškove koji su bili 'bacanje novca u vjetar', kao što su financiranje stotinak agencija i inih udruženja, za većinu kojih se čak i ne zna što treba da rade, i što su do sada radile, za povećanje plaća državnoj administraciji, za projekte puteva koje "nikuda ne vode", za angažiranje i nenormalno skupo plaćanje privatnog sektora za poslove koje država i sama može i treba da obavlja, kao što su izrade  skupo plaćenih elaborata inozemnim "ekspertima" koji ne služe ničemu, i za poticaje tobožnjim proizvođaćima, koji osim ubiranja poticaja ništa drugo i ne "proizvode". Svatko tko je imao mogućnosti da jednom vidi jedan kompletan svezak držanog proračuna, zna da ima bezbroj stavki na kojima se može štedjeti, i koje se mogu dokinuti bez trunke štete, sem naravno za onoga tko je novac dobivao za ništa. Taj bi proračun trebao biti prihodno/rashodno izbalansiran, i bez velikih megalomanskih investicija, koje traže nova zaduživanja, a korist eventualno budu donosile na "kukovo leto". Ali u prvom redu u tom proračunu ne bi smjelo biti mjesta za nikakovo povećanje broja zaposlenih u državnom sektoru, i za povećanja plaća u državnom sektoru.

Slijedeći potez nove Vlade bi trebala biti analiza po ministarstvima, naročito ključnima,kao što su gospodratsvo, zdravstvo i obrazovanje, i financije, koja bi pokazala što se u njima efektivno radi, tko to radi, i kako se radi ? Paraleno s time bi trebalo hitno preispitati rad HNB-a, i provjeriti koliko su odluke HNB-a do sada bile u interesu Hrvatske i njenih građana, kao i koliko je nečinjenje HNB-a štetilo Hrvatskoj i njenim građanima.

Toliko o tome koji bi trebali biti prvi potezi nove Vlade, a u stalnom fokusu nove Vlade bi trebalo biti prvenstveno uklanjanje svih administrativno birokratskih prepreka za rast gospodarstva u realnom sektoru, uklanjanjem svih barijera koje koče investicije u proizvodni sektor koji zapošljava ljude, bilo da su to inozemni, bilo domaći investitori. U fokusu nove Vlade bi trebalo biti i to da se stvori takav zakonski okvir koji destimulira, ili čak zabranjuje odlijev kapitala iz Hrvatske, uz destimulaciju banaka da kreditiraju trgovački sektor, naročito uvozni sektor, na štetu proizvodnog sektora. To bi doprinjelo i privlačenju stranih investitora u većoj mjeri nego do sada. Za strane investitore treba Hrvatsku učiniti privlačnim mjestom za investicije, a ne "kravom muzarom" iz koje se samo izvlači trgovačka dobit. Na primjeru 3 maja u Splitu je dokazano da i od svih "sahranjena" brodogradilišna djelatnost može uspješno poslovati, i to bez strane pameti i stranog gazde, ako se domaćoj pameti,želji i volji za radom, dade malo prostora od države da "prodiše", umjesto da ju se namjerno guši i uništava. Slučaj Imunološkog zavoda se više ne bi smio ponoviti, već bi to trebala biti pouka da se i "zlatni rudnik" može uništiti ako Vlada ne radi u korist Hrvatske i hrvatskih građana, već u korist tko zan kojih stranih ili domaćih mešetara.

Da u fokusu nove Vlade treba biti u neusporedivo većoj mjeri nego do sada, funkcioniranje policije, tužilaštva i sudstva, je nešto što se mora podrazumijevati, jer bez kvalitetnijeg funkconiranja tih sektora, ni ostali segmenti u društvu ne mogu funkcionirati u općem interesu, već samo u interesu grupacija, lobija i pojedinačnih interesa, kojima nije stalo ni do Hrvatske, ni do hrvatskih građana. Novoj se Vladi ne bi smjelo desiti da plaća smješataj državnih službi u privatnim objektima, dok državni objekti zvrje prazni, da se angažiraju talijanski helikopteri dok helikopteri naše vojske "čame" na tlu, ili da optužnice DORH-a "padaju" na sudovima radi "nedorađenosti", bilo radi nestručnosti, bilo da su namjerno loše rađene.

Eto, ako ove stvari nova Vlda ne bude stavila u fokus svoga interesa i njima se ozbiljno pozabavila, onda nema ništa ni od kakvih kvalitetnih reformi, gospodarskog rasta i boljitka života hrvatskih građana. Ova Vlada ima povjesnu šansu da bude zapamćena kao Vlada koja je Hrvatsku izvlačila iz gliba, a ne gurala je u glib, kao dosadanje Vlade. Hoće li ona iskoristiti tu šansu, na članovima je Vlade i na HDZ-u i MOST-u, koji su se deklarirali kao ljudi koji žele promjene na bolje, i da odlučuju oni koji znaju, a ne oni koji su podobni. HDZ i MOST treba da su tu kao korektiv i da pipaze da se nova Vlada, nova vlast ne "iskvari", jer poznato je da se svaka vlast kvari, i to tim više čim je manje kontrole onoga što radi !

5

Laci

Samo je glupost beskonačna

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 758 753 258 4,036
PRIMIO <- 1,016 240 72 2,589

Dostignuća

Vingd 1,250.00
Bodovi 176.1
Prijedlozi 23 6.00
Analize 468 1,216.00
Ankete 330

Ocjene (3)


Respektira (2): Spektator, Dirk15


Slaže se (1): mihael


Komentari (1)


25 godina uništavanja (rat, proizvodnje, mladi u mirovinama, privatizacija, abolicija, banke strancima, trg.lobi, suverenost). Porobljeni građani. Prvi potez treba biti Zakon o zabrani ropstva. Proračun iza toga. Od pučista se to ne može očekivati. mihael 0 0 0

Analiza

U fokusu nove Vlade trebaju biti interesi hrvatskih građana i Hrvatske !

04.01.2016. 16:48, Koji su ključni prvi potezi i što treba biti u fokusu nove vlade?

U fokusu nove Vlade tijekom cijelog njenog mandata trebaju biti interesi hrvatskih građana i hrvatske države. Pa to nije ništa novo, mogli bi reći i "zakleti" SADP-ovci, i "zakleti" HDZ-ovci, no griješili bi, jer u fokusu svih dosadanjih Vlada nisu bili nikada interesi hrvatskih građana, a samo ponekad, možda čak samo jedan jedini put interesi hrvatske države, i to kada se odlučivalo o napuštanju Jugoslavije i stvaranju neovisne hrvatske države. Tadanje rukovodstvo ili Vlada Hrvatske, kako god vam je draže, je tada u fokus svoga djelovanja stavila stvaranje suverene i samostalne države Hrvatske, što je tada odista bilo od temeljnog ... više >

5

Laci

Samo je glupost beskonačna
  • 2
  • 1
  • 0
  • 1

Analiza

Slučajni premijer u slučajnoj državi

29.12.2015. 23:24, Koji su ključni prvi potezi i što treba biti u fokusu nove vlade?

Još uvijek mnogi od nas pamte redove. Za crni kruh, za kavu. Redove na benzinskim pumpama, par-nepar vožnju, nestašice mnogih roba široke potrošnje, inflaciju u kojoj smo plaćali stotinama tisuća dinara običnu kavu, ako ju je bilo. Iz ove pozicije rado nalijepimo na ta sjećanja naljepnicu - socijalizam i ono Ne vratilo se. Današnje generacije bi teško shvatile i ondašnji jezik jer promijenio se u međuvremenu i sleng, i javni govor, čak su i političarske floskule promijenjene. Za svoju tadašnju nacionalnu jadnost, osim socijalizma, krivili smo i ondašnju državu pa ne čudi što su prve HDZ parole na početku višestranačja vikale Ne damo više naše devize u Beograd. Nadobudni ekonomisti su izračunavali kako bismo samo od tog novca mogli razviti Hrvatsku do standarda zapadnoeuropskih zemalja.

Prošla su desetljeća, ne šaljemo više devize u Beograd, živimo u obilju, čak smo postali i članicom Europske Unije. Danas naša socijala živi bolje nego li srednja klasa u socijalizmu. No, pogledamo li oko sebe, vidjet ćemo samo pokazatelje lošega. Loš nam je omjer zaposlenih i umirovljenika, loš nam je omjer uvoza i izvoza roba, manje danas proizvodimo nego li 1990 pa ipak je sve bolje nego li onda. Nešto tomu mora biti razlog, kad već nije naša konkurentnost i prodori na svjetska tržišta. Znamo i što je - nakon uvođenja kune i državnog samoodricanja od monetarne suverenosti 1994-e, kad smo bili dužni 2,7 milijarda dolara (jednako koliko i na početku kad smo preuzeli dug iz Jugoslavije što znači da smo Domovinski rat financirali bez jednog centa novog duga), rast standarda smo počeli temeljiti na posuđivanju strane valute. Na početku nam je to išlo malo sporo pa smo s početkom novog milenija bili dužni nešto ispod 10 milijarda dolara. A onda, u novi milenij krenuli s prosječnim godišnjim zaduživanjem u stranoj valuti od 4 do 5 milijarda eura!

Nismo dakle trošili samo onaj nekad beogradski novac od turizma ili samo onaj zarađen izvozom roba. Trošili smo svaku godinu 5 milijarda eura tuđeg novca (riječ je uglavnom o novostvorenom novcu, nikako o štednji stranih građana). Prodali smo većinu socijalističkih poduzeća, dali smo čak i dva auto-puta strancima u koncesiju.
Neki pametni klinac bi mogao upitati - Bi li i taj socijalizam bio bolji da ste se zaduživali skoro 5 milijarda eura godišnje?

Nama je ipak biti ovdje i sada, ne vraćati se u doba propuštenih šansi. Vidjeti što možemo učiniti kako bismo očuvali dostignuti standard i zaustavili rast ukupnog duga. Vjerojatno je kao posljedica tog biračkog suočavanja sa zbiljom i došlo do 19 mandata MOSTa.

O postizbornoj sagi kojoj smo svjedočili je manje-više sve kazano. I o nedostatku hrabrosti Petrova i Karamarka za preuzimanje najmoćnije političke funkcije u zemlji, one premijerske. Tihomir Orešković u svojoj biografiji ima sve elemente za slaganje dobre priče iz teorija zavjera - školovan u Kanadi, na menadžerskoj poziciji u židovskoj tvrtci, CIA, MOSSAD poslali svog čovjeka da sredi stvari u Hrvatskoj. Iako bi se od zaplotnjački nastrojenog Karamarka mogla očekivati kakva zavjera, nakon javnog odricanja od premijerske funkcije (kako bi zauzvrat sudjelovao u vlasti na pozadinskoj poziciji na koje je navikao), suočen s prekratkim rokom za zavjeru šireg opsega nije imao vremena. Pa je o premijeru odlučilo tek par slučajnosti. Te uz slučajnu državu iz Milanovićevog mandata sad imamo i doslovno slučajnog premijera.

Ovo bi bio i prvi premijer nakon izmjene predsjedničkog sustava koji se nije natjecao na izborima. Nije član ni jedne stranke. Činjenica jest da u Ustavu ne piše kako mandatar za sastav Vlade mora biti iz redova izabranih zastupnika već u članku 98 Ustava stoji Predsjednik države povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika. Budući da je i sam mandatar Tihomir Orešković prvi put čuo da će biti premijer nekoliko sati prije dodjele mandata, sasvim sigurno ga većina od 78 izabranih zastupnika nikad nije vidjela,niti što čula o njemu pa mu je ipak "dala povjerenje", sukladno tomu i predsjednica mandat. Riječ je o očitom izrugivanju smisla izbora i demokracije same. Naime, 78 izabranih zastupnika je demokraciju shvatilo kao delegatski sistem kakvog smo imali u socijalizmu: narod bira delegate,a delegati onda uzurpiraju za sebe dalje izbore. U emisiji Otvoreno je MOSTOVA prvoborka Ines Strenja Linić rekla nešto znakovito o izbornom legitimitetu i tumačenju demokracije iz njene stranke: Most je bio protiv da se u novoj Vladi zadržavaju stara lica koja nemaju nikakvu potporu javnosti - poput Vesne Pusić (a riječ je o saborskoj zastupnici,ne nekomu sa strane). A njihov mandatar ima kakvu izbornu potporu?

Za početak bi bilo dobro da Tihomir Orešković javnosti podastre svoju domovnicu. Da vidimo ima li je uopće, je li hrvatski državljanin i otkad,ima li hrvatsku putovnicu ili će s kanadskom putovati po svijetu kao hrvatski premijer? Ostaje i pitanje jezika na kojem će se voditi sjednice Vlade, hoćemo li sa slušalicama gledati Oreškovića ili sve ostale? Tko će Karamarku biti prevoditelj za njegove smjernice Oreškoviću budući da sam ne govori engleski,a Orešković ne govori hrvatski?

HDZ,MOST i nestranački premijer će ipak donijeti nekakav program. Zbog brzine Mostovog "pregovaranja" s HDZ-om smo ostali uskraćeni za saznavanje glavnih točaka tog programa, ne znamo što će to MOST kontrolirati iz svoje nekoalicijske principijelnosti. No, ono što znamo jesu podaci s početka priče - iznos državnih dugovanja i iznos kamata koje država mora plaćati, socijalni transferi iz proračuna, proračunske uplate za mirovine, za zdravstvo, visina proračunskih prihoda. Tek pri donošenju novog Proračuna ćemo moći detektirati pravu politiku nove Vlade, dotad nam mogu pričati što ih je volja. Vladu ćemo prepoznati po rashodima i po iznosu i načinu financiranja deficita Proračuna. Dosadašnji načini su bili rasprodaja državne imovine i zaduživanja. Možda MOST ima neku drugu ideju? Naime, nešto je dr.Lovrinović govorio o monetarnoj reformi. Relativno bi bilo lako srezati tih 15-20 milijarda kuna sadašnjeg proračunskog deficita, kao što bi svaki financijaš u firmi napravio gledanjem rashoda. No, onda bi automatizmom bili i prihodi države manji što bi se onda odrazilo i na gospodarski rast. Vidimo da država ipak nije firma što dakako ne znači da nas Orešković neće odvesti već u prvoj godini u proračunski suficit. Kao što je Tsipras učinio s Grčkom.

Budući da su naši dugovi u stranoj valuti, u istoj takvoj valuti ih moramo i vraćati. A kako se dolazi do strane valute je poznato - turizmom i izvozom roba i usluga. Bez zaduživanja u stranoj valuti i danas bismo provodili sate i dane u redovima za crni kruh, kavu, a traperice kupovali u Trstu. Nije bila potrebna nekakva velika mudrost za zadužiti državu i narod u njoj, međutim i te kakva mudrost je potrebna kako bismo od uvoznika svega i svačega postali zemlja izvoznica. Tihomiru Oreškoviću je vjerojatno sve to jasno. Kao i kašeta brukava u koju je upao.

Koje i kakve investicije Orešković misli privući, hoće li sutra Božo Petrov, deklarirani protivnik TE na ugljen u Pločama dignuti ruku za nastavak gradnje PLOMINA C? Kako će nova Vlada provesti 'reforme' državne uprave i lokalne samouprave, a kako riješiti problem nezaposlenosti, nove i stare? Kako problem iseljavanja ljudi? Od ove Vlade trebamo odgovore na ta pitanja i dakako - rješenja koja ne dovode do drastičnog pada standarda svakog od nas. A nismo sigurni da takvih rješenja imaju.

Problemi usred kojih se nalazimo nisu nastali preko noći. Posljedica su političke odluke o napuštanju monetarnog suvereniteta i političke odluke o zaduživanju u inozemstvu. Propustili smo zaduženi novac iskoristiti za povećanje konkurentnosti na svjetskom tržištu, propustili smo od socijalističke zemlje postati poduzetničkom. Kakva ćemo zemlja postati s premijerom bez izbornog legitimiteta, vidjet ćemo. Nadamo se da će nam barem u posjedu ostati šume i vode.

6

VeNLO

http://pokretpatriot.com/

Interakcija

 
UČINIO -> 980 37 100 1,639
PRIMIO <- 1,567 315 112 2,997

Dostignuća

Vingd 2,070.00
Bodovi 193.3
Analize 256 2,064.00
Ankete 1

Ocjene (13)


Komentari (62)


Hm...hm... tako moűda DA, ali je ipak malo nategnuti argu,ment. Zar kad su išli Predsjednici nisu već ili poznati budući saborskizastupnici ? Oni su izabrani na izborima, a ne konstituiranjem Sabora ?! Može se i tako gledati zar ne ? Laci 0 0 0


I 'en pasant' mihael, red je red, ali ako preteraš s tim onda gubiš "rat", kao što su navodno nacisti radi prevelikog poštivanj reda zakasnili sa izrdaom bombe, navodno... Laci 0 0 0


@Laci, možda su nacisti, kažeš, zbog poštivnja reda izgubili rat ali, priznat ćeš, da su zbog toga dobili ono puno važnije-mir! Ameri su pak, zbog poštivanja reda dobili i jedno i drugo, mi ćemo zbog kršenja ustava gubiti i ratove i mirove, bojim se! mihael 0 0 0


@Laci, nije to pitanje gledanja, to je pitanje jasne definicije. Ustav traži 'zastupnika' a Poslovnik daje zastupnika tek nakon prisege. Sve je jasno. Hoćemo li se konačno vladati racionalno ili 'ne držati se zakona k'o pijan plota' (Tito). Reci? mihael 0 0 0


Ovo je prevažno pitanje da se preko njega prijeđe. Ne riješi li se, ostat će tvrdanj ao državnom udaru - preuzimanje vlasti mino zakona, čak mimo Ustava. Pa zar bi itko htio vladati s tolikim teretom na leđima? Sigurno ne bi. Zato-pravnici na posao. mihael 1 0 0

Analiza

Slučajni premijer u slučajnoj državi

29.12.2015. 23:24, Koji su ključni prvi potezi i što treba biti u fokusu nove vlade?

Još uvijek mnogi od nas pamte redove. Za crni kruh, za kavu. Redove na benzinskim pumpama, par-nepar vožnju, nestašice mnogih roba široke potrošnje, inflaciju u kojoj smo plaćali stotinama tisuća dinara običnu kavu, ako ju je bilo. Iz ove pozicije rado nalijepimo na ta sjećanja naljepnicu - socijalizam i ono Ne vratilo se. Današnje generacije bi teško shvatile i ondašnji jezik jer promijenio se u međuvremenu i sleng, i javni govor, čak su i političarske floskule promijenjene. Za svoju tadašnju nacionalnu jadnost, osim socijalizma, krivili smo i ondašnju državu pa ne čudi što su prve HDZ parole na početku višestranačja ... više >

6

VeNLO

http://pokretpatriot.com/
  • 11
  • 2
  • 0
  • 62

Analiza

Za uspjeh Vlade potrebna je hrabrost i vizija

29.12.2015. 01:11, Koji su ključni prvi potezi i što treba biti u fokusu nove vlade?

Izbor g. Tihomira Oreškovića za mandatara mogao bi značiti prekretnicu u odnosu na dosadašnje odabire članova Vlade. Nerijetko smo do sada imali priliku, uglavnom neformalno, saznati da su pojedini uspješni nestranački stručnjaci odbili uključivanje u Vladu i ministarstva, a posebno se to odnosilo na gospodarsko-financijsku sferu. Razlozi za to, kao što su nedovoljne kompetencije suradnika u Vladi čime se zbog njihovog lošeg rada vlastiti kredibilitet dovodi u pitanje (neovisno o kvaliteti svog obavljenog posla) ili pritisci da se pogoduje pojedinim interesnim grupama, s g. Oreškovićem kao premijerom otpadaju ili su znatno ublaženi. Time se otvara mogućnost značajnog proširenja kruga potencijalnih stručnih kandidata za odgovorna mjesta (ne samo ministarska). Uz to, zbog dobrog imidža, g. Orešković je i magnet za privlačenje stručnjaka, jer sudjelovanje u njegovom timu može biti i način njihovog ulaganja u vlastitu budućnost (dugoročna investicija u svoj CV). Izvjesno je samo da HDZ i Most moraju unaprijed dati nedvosmislenu političku podršku Vladi i planiranim reformama o čemu je, vjerujem, barem između g. Oreškovića i g. Karamarka već prije postignut dogovor.

Budu li na dva potpredsjednička mjesta, kako je najavljeno, predloženi g. Karamarko i g. Petrov to bi moglo imati koristan utjecaj na stabilnost Vlade. Mislim da njihovo prisustvo u Vladi treba prvenstveno gledati kroz prizmu „časnika za vezu“. Oni su ti koji moraju kod svojih članova i saborskih zastupnika te, što je možda najvažnije, kod određenih interesnih skupina nad kojima imaju utjecaj pripremiti teren za prihvaćanje vladinih mjera. Prvenstveno se to odnosi na HDZ. Činjenica da se radi o vodećim ljudima stranaka trebala bi spriječiti potencijalne nesporazume te bi se na taj način izbjegla situacija poznata iz razdoblja Vlade pok. Ivice Račana, kada je Dražen Budiša u početku bio izvan tijekova odlučivanja, što je naposljetku rezultiralo porastom međusobnog nepovjerenja i krizom Vlade.

Suprotni smjer komunikacije, a pri tome mislim na prekomjerni utjecaj potpredsjednika na premijera i ministre npr. u smislu pogodovanja nekim interesnim skupinama (a to je realna bojazan, jer neke izabrane zastupnike HDZ-a javnost povezuje upravo s takvim radnjama), dovest će do nestabilnosti Vlade, jer sumnjam da će g. Orešković pristati na takve igre koje bi ga trajno kompromitirale. Dakle potpredsjednici (prvenstveno g.Karamarko) trebaju biti vladin štit prema vlastitoj stranci. Da budem sasvim jasan, određen utjecaj vladajućih stranaka na politiku Vlade mora postojati, jer to jest uvjet demokratske podjele vlasti. No, nakon usuglašavanja glavnih ciljeva reformi, ta komunikacija mora prvenstveno služiti balansiranju intenziteta vladinih mjera da bi se osiguralo njihovo provođenje uz najmanje otpore.

Isto tako može se očekivati da će Most pragmatično odustati od nekih manje važnih zahtjeva i ako zatreba pristati na modifikaciju važnijih, kako bi se osiguralo provođenje ključnih reformi. Ako do toga dođe, prema javnosti će se prikazati na drugačiji način.

Najveće zaokrete treba očekivati u gospodarsko-financijskoj sferi. Nakon dugogodišnje vladavine „knjigovođa“ (gg. Šukera i Linića) kojima je glavna mantra bila da su rashodi proračuna zadani, očekujemo aktivnu i hrabru politiku koja će uravnotežiti proračun i, ne manje važno, učinkovito upravljati javnim dugom. Pri tome će Vlada trebati voditi računa i o socijalnom aspektu, jer bi prenagle i preopsežne promjene mogle potaknuti velike otpore i slom reformskih napora što bi za Hrvatsku imalo katastrofalne posljedice. Osobito se to odnosi na reformu javne uprave i mirovinskog sustava te na učinkovitije upravljanje zdravstvenim sustavom. U kojoj mjeri će Vlada pritiskati HNB što se monetarne politike tiče, jako će ovisiti o preferencijama g. Oreškovića i njegovoj umješnosti da ako treba argumentirano promijeni neka stajališta Mosta o kojima smo čuli prilično disonantna razmišljanja ekonomskih analitičara. Ne treba zanemariti niti potencijalnu bliskost HDZ-a s Viktorom Orbanom i pokušaja da se možda primijene neka mađarska rješenja, no to je već u sferi špekulacija i dvojbeno je bi li mandatar bio spreman za tako nešto s obzirom na potencijalni sukob s EK i potrebu refinanciranja dugova sljedeće godine.

Teritorijalni ustroj Hrvatske vjerojatno se neće bitno mijenjati. Otpori će biti veliki, a niti HDZ-u to ne odgovara. Ipak možemo očekivati neke pomake u smislu promjena nadležnosti jedinica lokalne samouprave i fuzioniranju nekih, uglavnom financijski neodrživih općina. Sve više od toga bilo bi pozitivno iznenađenje. No, ništa od toga neće biti među prvim potezima.

Javnost je uvijek posebno zainteresirana za smanjenje plaća i beneficija državnih dužnosnika. No, one same po sebi nisu preveliki problem. Plaće ministara su ionako preniske da bi motivirale kvalitetne ljude koji mogu bez problema naći puno bolje plaćeni posao. Osnovni je problem u percepciji javnosti koja, često s pravom, smatra da je i ta plaća previše za slabo obavljeni posao. Kvalitetnim obavljanjem posla članovi Vlade i zastupnici u Saboru najbolje bi se borili protiv takve percepcije. Što se Sabora tiče, zanimljiv se čini danski model u kojem zastupnici dobivaju relativno malu osnovnu plaću, dok ostatak moraju zaslužiti aktivnim sudjelovanjem u radu parlamenta.

Kao dio reformskog paketa, a posebno to ističe HDZ, spominju se određeni veliki infrastrukturni projekti (LNG terminal, nizinska pruga RI-ZG, navodnjavanje, Pelješki most itd). Iako bi ti projekti za Hrvatsku nesumnjivo bili korisni, treba jasno reći da to nisu reforme. Oni mogu pomoći da se zaposli više ljudi, poveća BDP i ostvare neki dugoročni ciljevi. Financiranje tih projekata ionako ne može biti iz proračuna ili iz daljnjeg zaduživanja države. Najrealniji i za Vladu najzanimljiviji mogao bi biti projekt LNG terminala koji je strateški važan za veći broj članica EU pa i za neke države izvan EU.

Svakako će se ojačati timovi za pripremu aplikacija za projekte koji se mogu financirati iz fondova EU. Tu se uz relativno mala ulaganja i to u kvalitetne ljude mogu dobiti veliki efekti.

U gospodarskoj sferi Most je kroz pregovore najavljivao niz malih koraka kojima bi se unaprijedio okvir za poslovanje. Ti su se koraci doticali prvenstveno malog i srednjeg poduzetništva i poljoprivrede. Pojednostavljenjem propisa, smanjenjem nepotrebno rigoroznih uvjeta za pokretanje vlastitog posla, smanjenjem poreznog opterećenja barem malim poduzetnicima, poduzetnicima početnicima i poljoprivrednicima te prije svega na prestanku ponašanja državnih službenika prema poduzetnicima kao prema državnim neprijateljima, mogla bi se bez ikakvih državnih ulaganja unaprijediti poslovna klima i omogućiti zapošljavanje i samozapošljavanje većeg broja ljudi. Dovoljno se ugledati u zapadne zemlje i nadam se da će g. Orešković, koji je odrastao i formirao se kao Kanađanin u jednom kompetitivnom i biznisu prilagođenom okruženju prihvatiti i provesti takve reforme. Kad smo već kod Kanade, za razliku od SAD-a, Kanada je socijalno osvještenija te se nadam da će g. Orešković imati i dovoljno socijalne osjetljivosti za najugroženije članove naše zajednice.

Nadalje, Vlada će sigurno među prvim potezima donijeti i mjere kojima će pokušati privući strane investitore. Ono što investitore najviše smeta i što Vlada može brzo riješiti je uvođenje transparentnih procedura s rokovima za izdavanje svih potrebnih odobrenja (suvišna ukinuti) kojima će se onemogućiti korupcija, a službenicima osigurati zaleđe da se ne moraju bojati donošenja odluka. Koliko će se uspjeti u smanjenju cijene rada u sadašnjim uvjetima, teško je prognozirati, ali olakšice za novozaposlene radnike će se vjerojatno povećati, budući da će se time istovremeno smanjiti broj nezaposlenih i povećati potrošnja.

Dugoročne mjere, koje je nužno čim prije pokrenuti, ali koje će rezultate donijeti tek za 5-10 godina, sigurno će uključivati reforme u obrazovnom sustavu i prilagodbu tog sustava potrebama gospodarstva te reformu pravosudnog sustava. G. Orešković, koji je sigurno upoznat s činjenicom što za investitore znači neovisno i brzo pravosuđe, sigurno će inzistirati da se ta reforma pripremi čim prije.

Reforme koje je Most predložio skup su dobrih želja, poneke su nekonzistentne, a poneke i upitne. U dobrom dijelu traže doradu i stručnu pomoć u podrobnijem osmišljavanju. Prijedlog reformi koje su rađene za HDZ, javnost nije niti vidjela. No i jedni i drugu kunu se u reforme. Za Most, mnogi se još uvijek nadamo da nas neće iznevjeriti. HDZ-u mnogi nismo vjerovali, ali izborom Tihomira Oreškovića za mandatara otvara se realna mogućnost da je HDZ ipak spreman poduprijeti reforme. Nakon ostvarenja nezavisnosti i članstva u  NATO savezu i EU, bez čovjeka s vizijom daljnjeg razvoja Hrvatske na čelu države, naša je sudbina neizvjesna. Zato se nadajmo da je Tihomir Orešković ne samo uspješan i hrabar stručnjak već i vizionar.

2

Spektator

Ex praemissis falsis, conclusio falsa.

Interakcija

 
UČINIO -> 327 75 8 453
PRIMIO <- 296 60 24 664

Dostignuća

Vingd 396.00
Bodovi 160.6
Prijedlozi 3 11.00
Analize 41 380.00
Ankete 206

Ocjene (7)


Respektira (5): Dirk15, siouxica, IDujas, sufit, Mac316


Slaže se (2): Boljunac, Zenga2


Komentari (22)


proceduru za dolazak na izbornu listu. Ako se udubiš u likove i djela ljudi iz Mosta vidjet ćeš da oni nisu mladi i ne potrošeni, naprotiv većina njih promijenila je i po nekoliko stranaka. Jasno je da je njima Most zaista samo most do bolje fotelje. IDujas 0 0 0


Nisu od početka na strani HDZ-a, mislim da im je netko na vrijeme prispodobio slučaj Budiša (Milanović zakulisnim igrama). Taj poučni slučaj znan je manje više svima! IDujas 0 0 0


@ID, nova roba ima deklaraciju i ako je poštuje sve je ok. Most se od ponuđene kvalitete pretvorio u Ćupriju nakon konsultacija. Ne žalim za svojom donacijom, već za ponuđenom fatamorgaom koja se nakon toga izgubila - očito, nije je ni bilo. Šteta! mihael 0 0 0


Most je dobio na kredibilitetu i mnoge glasove upravo zbog pristupanja Lovrinovića, koji je teškim fiskalnim reformama dao obrise održivosti kroz nacrte monetarne reforme. Bez monetarne ref. sve bi se svelo na rasprodaju preostale društvene imovine Jung-fu 0 0 0


HDZ bi pritom vrlo brzo izgubio oreolu "domoljublja"jer bi se privatizacijama pretvorio u neoliberalnu slugu koja pogoduje daljnjem klasnom raslojavanj odnosno društvenoj neodrživosti. Mostu nebi preostalo drugo nego da sruši takvu nenarodnu vladu. Jung-fu 0 0 0

Analiza

Za uspjeh Vlade potrebna je hrabrost i vizija

29.12.2015. 01:11, Koji su ključni prvi potezi i što treba biti u fokusu nove vlade?

Izbor g. Tihomira Oreškovića za mandatara mogao bi značiti prekretnicu u odnosu na dosadašnje odabire članova Vlade. Nerijetko smo do sada imali priliku, uglavnom neformalno, saznati da su pojedini uspješni nestranački stručnjaci odbili uključivanje u Vladu i ministarstva, a posebno se to odnosilo na gospodarsko-financijsku sferu. Razlozi za to, kao što su nedovoljne kompetencije suradnika u Vladi čime se zbog njihovog lošeg rada vlastiti kredibilitet dovodi u pitanje (neovisno o kvaliteti svog obavljenog posla) ili pritisci da se pogoduje pojedinim interesnim grupama, s g. Oreškovićem kao premijerom otpadaju ili su znatno ublaženi. Time se otvara mogućnost značajnog proširenja kruga potencijalnih ... više >

2

Spektator

Ex praemissis falsis, conclusio falsa.
  • 5
  • 2
  • 0
  • 22