Analiza

Mijenja li nova Vlada politiku prema migrantima?

02.02.2016. 20:24, Kakvo upravljanje izbjegličkom krizom možemo očekivati od nove Vlade i Vlahe Orepića?

Migrantska kriza već mjesecima trese Stari Kontinent. EU članice podijeljene su oko izbjegličkih kvota koje ih se prisiljava da prihvate, a građani svakodnevno svjedoče nasilju na europskim ulicama.

Danska, Švicarska i dvije njemačke savezne pokrajine Bavarska i Baden-Württemberg oduzimaju migrantima većinu imovine za troškove njihovog zbrinjavanja, dok je Turska inkasirala tri milijarde eura i otvaranje novih poglavlja u pregovorima s EU preko leđa migranata.

No vratimo se malo u naše susjedstvo. Dosadašnja službena politika Vlade RH prema migantskoj krizi funkcionirala je po principu trećeg Newtonovog zakona. A taj zakon, poznat kao „zakon akcije i reakcije“, kaže: Ako jedno tijelo djeluje silom na drugo, tada i to drugo tijelo djeluje silom na ono prvo. Te dvije sile su jednakog iznosa, ali suprotnog predznaka. Dakle, prema tom zakonu tijelo reagira na vanjske podražaje tek onda kada se oni dogode. Nema nikakvog predviđanja mogućih podražaja u budućnosti i pripreme, već čista akcija i reakcija. Zvuči poznato? Pa naravno, to je modus operandi bivšeg ministra Ostojića.

Mjesecima prije dolaska migrantskog vala na vrata Hrvatske znalo se da velik broj ljudi prolazi preko Srbije i Mađarske u Austriju. Znalo se i da Mađarska gradi zid na srpskoj granici s ciljem zaustavljanja migranata. Moglo se pretpostaviti da će migranti, kada Mađarska zatvori granicu prema Srbiji, svoj „put ka sreći“ potražiti preko hrvatskog i slovenskog teritorija. Na to su, uostalom, upozoravali i mediji. Mogu razumjeti da Vlada nije vjerovala medijima, ali u tom slučaju morala je konzultirati Sigurnosno-obavještajnu agenciju čiji je posao imati takve informacije. Međutim, SOA je vjerojatno bila zauzeta prisluškivanjem političkih analitičara pa je ministar Ostojić, na dan uoči dolaska migranata na hrvatsku granicu, izjavio kako nema razloga za zabrinutost jer će doći najviše nekoliko tisuća migranata. U sljedeća tri dana u Hrvatsku je ušlo pedeset tisuća migranata.

Zbog svoje nepripremljenosti Ranko Ostojić svoje je zadnje ministarske dane proveo na slavonskim poljima. Njegova predanost u tim danima svakako je za pohvalu, ali nije posao ministra da donosi operativne odluke na terenu. To je posao za niže rangirane službenike MUP-a. Posao ministra, kao menadžera javne institucije, jest da planira, organizira, kontrolira i vodi svoju instituciju. To su četiri osnovne funkcije menadžmenta. Prema tome, na ministru je da donosi strateške odluke na razini države.

S ciljem donošenja strateških odluka morali su se pravovremeno pokrenuti razgovori sa Srbijom, Mađarskom i Slovenijom oko dnevnih kvota migranata koje su te države u mogućnosti prihvatiti. Zatim temeljem tih razgovora trebalo se krenuti u organiziranje transporta, gradnju tranzitnog kampa, postavljanje tehničkih zapreka na pojedinim granicama ili štogod drugo. U svakom slučaju odluka je morala biti donesena mjesecima prije, a ne ad-hoc smišljati planove od A do Ž.

Što možemo očekivati od Vlade HDZ-a i MOST-a? Problem migranata nije riješen, dapače ako (ili bolje rečeno kada) se zatvori makedonsko-grčka granica otvorit će se nova fronta dolaska migranata, takozvana Jadranska ruta. Nova je Vlada uspostavila kontakt sa Slovenijom, ali sada se mora organizirati i s Crnom Gorom te donijeti strateške odluke o načinu postupanja.

U prvom se redu treba dogovoriti hoće li se prihvat i prva identifikacija migranata organizirati kod nas ili u Crnoj Gori. Tu bismo mogli iskoristiti poziciju Crne Gore kao pretendenta za ulazak u Europsku uniju i rasteretiti vlastite resurse uspostavom prihvatnog kampa u Crnoj Gori. Daljnje odluke uključuju transport i postavljanje tehničkih prepreka na granice, jer pitanje je vremena kada će Njemačka i Austrija zatvoriti svoje granice. Tada ćemo i mi silom prilika morati zatvoriti svoje.

U svakom slučaju iz prvog međunarodnog posjeta ministra vanjskih poslova Mire Kovača (posjetio je u Mađarsku) može se naslutiti u kojem će smjeru Vlada krenuti s migrantskom politikom. Nadajmo se samo da će biti više planskih akcija, a manje ad-hoc reakcija.

Bedževi

Interakcija

 
UČINIO -> 34 31 2 17
PRIMIO <- 51 17 3 99

Dostignuća

Vingd 58.00
Bodovi 74.5
Analize 10 58.00
Ankete 136

Ocjene (4)


Respektira (4): Dirk15, Analyst, siouxica, Dalmat


Komentari (4)


bilo bi super da si malo više fokusa bacio na novu vlast, njihova dosad iznesena stajališta, najave i prve poteze.... ima li s eventualnom promjenom politike veze iznenadno rezanje troškova u kampu u slavonskom brodu i kako vlada tu treba reagirati? siouxica 0 1 0


http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/rezanje-troskova-u-izbjeglickom-kampu-u-slavonskom-brodu---425181.html siouxica 0 0 0


Je, zanimlvo je rezanje troškova u migrantskm kampu u Sl. Brodu. Što to konkretno znači ? Kako sammja razumio, migrante će se bez zaustavljanja proslojediti dalje. Dok to ide. Kad stane, zatvorit će se granica. Boljunac 0 0 0


Zakon akcije-reakcije je kad mi pošaljem 4.000 tona oružja da se sirijci lakše ubijaju, a oni nama sto puta više izbjeglica, eu ne smije biti pasivni promatrač u vlastitom geopolitičkom okruženju, već preuzeti odgovornost i problem riješiti na izvoru 5none5 0 0 0

Analiza

Mijenja li nova Vlada politiku prema migrantima?

02.02.2016. 20:24, Kakvo upravljanje izbjegličkom krizom možemo očekivati od nove Vlade i Vlahe Orepića?

Migrantska kriza već mjesecima trese Stari Kontinent. EU članice podijeljene su oko izbjegličkih kvota koje ih se prisiljava da prihvate, a građani svakodnevno svjedoče nasilju na europskim ulicama. Danska, Švicarska i dvije njemačke savezne pokrajine Bavarska i Baden-Württemberg oduzimaju migrantima većinu imovine za troškove njihovog zbrinjavanja, dok je Turska inkasirala tri milijarde eura i otvaranje novih poglavlja u pregovorima s EU preko leđa migranata. No vratimo se malo u naše susjedstvo. Dosadašnja službena politika Vlade RH prema migantskoj krizi funkcionirala je po principu trećeg Newtonovog zakona. A taj zakon, poznat kao „zakon akcije i reakcije“, kaže: Ako jedno tijelo djeluje ... više >

  • 4
  • 0
  • 0
  • 4

Analiza

Negdje sam pročitao ili čuo da oko 700 milijuna ljudi u svijetu, uglavnom iz zemalja nekadašnjeg trećeg svijeta, nije zadovoljno s mjestom u kojem žive i žude za odlaskom u „obećane zemlje“, uglavnom bogate zemlje Zapada. Različiti su uzroci migracija: politički (npr. ratovi), ekonomski (npr. siromaštvo), ekološki (npr. prirodne katastrofe) i mnogi drugi. Imigracije, poznato je, mogu biti legalne i ilegalne. Vrlo je moguće da masovne migracije (svih tipova) postanu permanentni sigurnosni problem za tranzitne zemlje i zemlje primateljice. Gdje je u toj priči Hrvatska i kako će se spram tog pitanja postaviti nova hrvatska vlada?

Svima je jasno da je Hrvatska tranzitna zemlja i da će to ostati u dogledno vrijeme. Predizborne i postizborne izjave čelnika današnje Vlade (npr. izjave potpredsjednika Vlade Karamarka ili ministra vanjskih i europskih poslova Kovača) nagoviještaju da će Hrvatska zatvoriti svoje granice ako to prije nje naprave zemlje u koje migranti odlaze, prije svega Njemačka. U tom kontekstu, dakle, supstancijalnih promjena politike prema migrantima neće biti. Međutim, čelnici aktualne Vlade su žestoko kritizirali svađalačku politiku prošle, Milanovićeve vlade prema susjednim državama, Mađarskoj i Srbiji. Eksplicitno je najavljeno da se takva politika neće nastaviti, već da će se u suradnji sa susjednim državama pokušati što bolje upravljati priljevima migranata. Uistinu se treba nadati da će nova hrvatska vlada surađivati sa svim susjednim državama oko problema masovnih migracija, pošto je to problem koji nadilazi kapacitete pojedinih država i, prema tome, iziskuje intenzivnu međudržavnu suradnju. No, što će se dogoditi ako i kada zemlje primateljice zatvore svoje granice i počnu vraćati veliki dio pridošlih (i)migranata? To je pitanje oko kojih će se još više lomiti koplja između država-članica EU, država takozvanog Zapadnog Balkana i Turske.

EU se de facto već raspala po pitanju zajedničke politike prema imigrantima (toliko o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici!). Neke članice podižu famoznu žicu, neke dočekuju imigrante raširenih ruku, neke gay-friendly članice i tobožnje zaljubljenice u ljudska prava najavljuju deportacije više desetaka tisuća imigranata, neke članice (ali prije svega eurobirokrati) forsiraju sustav kvota, dok se druge žestoko protive toj ideji itd. Sam je Schengen, kojeg mnogi smatraju temeljem EU, na klimavim nogama.

Sa stanovišta rečenog Hrvatska treba djelovati na tri razine: nacionalnoj, regionalnoj, a tek onda europskoj razini (globalna razina je, realno gledano, izvan hrvatskog dosega).

Prvo, Hrvatska mora jačati svoje vlastite kapacitete i osmisliti dugoročnu strategiju nošenja s problemom masovnih migracija. Pri tome treba imati na umu da su migracije višeslojan problem. Nije dovoljno samo zatvoriti granicu i poslati vojsku i policiju da čuvaju prijelaze na Dunavu i Savi i ravničarski prostor Spačve. Pored klasičnog vojnog, sigurnost se sastoji i od ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih aspekata. Na nacionalnoj razini Hrvatska dakle treba biti spremna na sve: treba biti u stanju brzo zatvoriti granice, te ih efikasno čuvati; treba biti u stanju primiti veći broj legalnih imigranata i istinskih ratnih izbjeglica i za iste se prikladno pobrinuti (koliko to može jedna prezadužena i ekonomski slaba država); treba (što je dijelom napravljeno) ustaliti tranzitne koridore kroz svoj teritorij i iste efikasno nadgledati; treba – u sklopu šire demografske politike – razmatrati kvalitetne politike asimilacije (riječ je o pozitivnoj asimilaciji) onih migranata koji bi eventualno htjeli ostati živjeti u Hrvatskoj i tako od migranata postati imigranti (u tom kontekstu zdravstvene, kulturološke, jezične i obrazovne osobine imigranata treba ozbiljno uzeti u obzir). Osim svega toga, potrebno je i objektivno informiranje građana putem javne radio-televizije.

Drugo, Hrvatska mora surađivati sa svim svojim susjednim zemljama i s istima pokušati provoditi kakvu-takvu koherentnu politiku prema migrantima (što potencijalno nagoviješta današnji službeni posjet premijera Oreškovića Republici Sloveniji). U tom kontekstu Hrvatska treba biti spremna na mogućnost i multilateralne i bilateralne suradnje. Jer što s onim imigrantima koji iz Njemačke, Austrije i Slovenije budu vraćeni Hrvatskoj ako ih ne bude htjela ponovno primiti Srbija (na čijem se čelu nalaze dva, kako kaže Goran Vojković, obrijana Miloševićeva četnika)? Može li, u takvom scenariju, Hrvatska surađujući s Mađarskom, Rumunjskom i Bugarskom vratiti migrante Turskoj?

Treće, Hrvatska treba djelovati na europskoj, odnosno EU razini. Tu se, prije svega, misli na povlačenje europskih sredstava s ciljem jačanja nacionalnih kapaciteta i na suradnju s vodećim državama EU kako bi se zajednički nastupilo prema trećim državama, napose prema Turskoj. No, osim eventualnog povlačenja europskih sredstava (za što, naravno, treba napraviti kvalitetnu strategiju), ne treba se previše nadati u efikasno zajedničko nastupanje prema trećim državama, pogotovo kad uzmemo u obzir zategnute grčko-njemačke odnose i različite odnose vodećih europskih država prema Turskoj i vice versa.

Sve u svemu, tri razine (nacionalna, regionalna i europska) na kojima bi Hrvatska trebala djelovati se ne isključuju, već se međusobno podupiru i nadopunjavaju. Ipak, nacionalna razina djelovanja, koja uključuje razvijanje vlastitih kapaciteta, strategija i politika vis-à-vis migranata treba biti prioritet jer uvijek treba imati na umu onu staru „uzdaj se u se i u svoje kljuse“.  

3

Dalmat

Regnum regno non praescribit leges

Interakcija

 
UČINIO -> 25 1 1 49
PRIMIO <- 69 18 2 129

Dostignuća

Vingd 96.00
Bodovi 94.3
Prijedlozi 1 2.00
Analize 12 92.00
Ankete 16

Ocjene (5)


Komentari

Analiza

Negdje sam pročitao ili čuo da oko 700 milijuna ljudi u svijetu, uglavnom iz zemalja nekadašnjeg trećeg svijeta, nije zadovoljno s mjestom u kojem žive i žude za odlaskom u „obećane zemlje“, uglavnom bogate zemlje Zapada. Različiti su uzroci migracija: politički (npr. ratovi), ekonomski (npr. siromaštvo), ekološki (npr. prirodne katastrofe) i mnogi drugi. Imigracije, poznato je, mogu biti legalne i ilegalne. Vrlo je moguće da masovne migracije (svih tipova) postanu permanentni sigurnosni problem za tranzitne zemlje i zemlje primateljice. Gdje je u toj priči Hrvatska i kako će se spram tog pitanja postaviti nova hrvatska vlada? Svima je jasno da ... više >

3

Dalmat

Regnum regno non praescribit leges
  • 5
  • 0
  • 0
  • 0

Analiza

No more WiFi”, sigurnije je ?!

 U doba moderne tehnologije i svakodnevnih novih “čuda”, susjedi se vraćaju 100 godina unatrag postavljanjem žičane ograde uzduž granice sa Hrvatskom. Kao glavni razlog navode sigurnosni.  Ovo je jedan od niza “šamarčina” demokraciji i EU kao zajednici država, gdje je temelj za razvoj i dobrobit svih članica upravo u slobodi kretanja.

Činjenica je da je Europa potpuno nespremno dočakala imigrantsku krizu, a situaciju i ratne posljedice na Bliskom istoku stavljala u drugi plan. Upravo je ta nespremnost i slaba koordinacija među članicama dovela do “suludih” poteza u susjedstvu, koji su bez predhodnih konzultacija i pokušaja da se problemi riješe suradnjom svih članica koji su involvirani u izbjegličku krizu, jednostrano odlučivali o postavljanju žičane ograde uzduž granice. Najveći problem je što i u prethodnom mandatu Vlade nije bilo čvrstog stava da se taj problem riješi na drugačiji način, a bojim se da će se trend nastaviti i sa novom Vladom. Susjedi tradicionalno “koriste gužvu” i nastoje izvući maksimalan “benefit” iz ove priče, a najviše radi samodopadnosti i boljeg pozicioniranja unutar EU elite, radi budućih tokova financiranja.        

Hrvatska, kao “ravnopravna” članica EU, uopće nije iskoristila svoju poziciju da to jasno kaže unutar EU institucija, odnosno osudi ovakve poteze susjeda koji su anticivilizacijski. Osim sporadičnih istupa nekolicine nevladinih udruga koji se protive ovakvim postupcima, ništa značajno se nije dogodilo da se problemi riješe na državnoj razini. Za bilo koju Vladu, ovo je prioritetno pitanje koje treba pod hitno rješavati sa susjedima članicama EU (Slovenija, Mađarska), ali također i sa drugima koje nisu članice (BiH, Srbija, Crna Gora).

Nova Vlada treba tražiti od EU dodatne mogućnosti financiranja, na temelju strategije i programa humanitarnog rješavanja izbjegličke krize. U koordinaciji sa EU komisijom, Upravom za migracije i unutarnje poslove (HOME), Upravom za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu (ECHO) i drugim nadležnim instutucijama, Vlada RH mora promptno reagirati, jer to nije samo humanitarno pitanje, već sigurnosno i gospodarsko. 

Uvođenjem novih tehnologija, u suradnji sa EC, Upravom za informatiku (DIGIT), Upravom za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologiju (CNECT), mogu se stvoriti osnovne prepostavke za brži protok informacija, bolji i učinkovitiji nadzor državne granice, nova zapošljavanja u sektoru razvoja i inovacija i ono najvažnije - ukidanje necivilizacijskih postupaka.

Ja sam za WiFi ! 

2

Harvey

Interakcija

 
UČINIO -> 6 4 3 33
PRIMIO <- 14 2 - 46

Dostignuća

Vingd 18.00
Bodovi 36.6
Prijedlozi 3 0.00
Analize 8 15.00
Ankete 14

Ocjene (3)


Respektira (3): Refamolitelj, Zenga2, 5none5


Komentari (7)


...EU institucija u preveniranju ovakvih događaja, dovele su do situacije koju imamo sada, uz jačanje ekstremizma. Bolja i učinkovita suradnja među članicama EU i svih ostalih koji su involvirani je "modus operandi" rješavanja ove problematike. Harvey 0 0 0


Žica je strašna i necivilizacijska, ali smo joj doprinijeli i svojim balkanskim postupanjem i time izazivanjem nepovjerenja kod susjeda. Propustimo ih bez kontrole, samo da ih se što prije i bezbolnije rješimo. Humani do besvijesti,gotovo kao Srbija. Refamolitelj 0 1 0


Refamolitelj, hvala na komentaru, slažem se, bilo je velikih propusta u organizaciji, a glavni razlog je sporost i neodlučnost nadležnih EU i "lokalnih" institucija i njihova međusobna nesuradnja i nekoordiniranost Harvey 0 0 0


bilo bi super da si ipak ušao malo dublje u problematiku i detaljnije analizirao i obrazložio što je to što prošla vlada nije dobro odradila, što se i kako trebalo i moglo s obzirom na okolnosti i faktore na koje se ne može utjecati... siouxica 0 1 0


i konačno, što se točno i konkretno može i treba. posebno su mi tu zanimljiva zadnja dva pasusa za koje je šteta da su ostali samo u obliku natuknice. u svakom slučaju, nadam se da će idući tekst biti iscrpniji što se argumentacije tiče:) siouxica 0 1 0

Analiza

“No more WiFi”, sigurnije je ?! U doba moderne tehnologije i svakodnevnih novih “čuda”, susjedi se vraćaju 100 godina unatrag postavljanjem žičane ograde uzduž granice sa Hrvatskom. Kao glavni razlog navode sigurnosni. Ovo je jedan od niza “šamarčina” demokraciji i EU kao zajednici država, gdje je temelj za razvoj i dobrobit svih članica upravo u slobodi kretanja. Činjenica je da je Europa potpuno nespremno dočakala imigrantsku krizu, a situaciju i ratne posljedice na Bliskom istoku stavljala u drugi plan. Upravo je ta nespremnost i slaba koordinacija među članicama dovela do “suludih” poteza u susjedstvu, koji su bez predhodnih konzultacija i ... više >

2

Harvey

  • 3
  • 0
  • 0
  • 7