Analiza

Iako u HZZO–u imaju sve podatke potrebne za usporedbu efikasnosti rada recimo specijalističko konzilijarne ambulante neke medicinske djelatnosti u sustavu nekog doma zdravlja ili bolnice s ambulantom iste djelatnosti koju vodi medicinski tim u zakupu, rezultate nikada nisu, a ni neće obznaniti. Razlozi za ovo su samo HZZO-u znani. Ti podaci pokazali bi da je gotovo besmisleno uspoređivati organizacijsku jedinicu u kojoj je bolovanje ozbiljna stavka s onom u kojem bolovanja praktički nema, besmisleno je uspoređivati organizacijsku jedinicu koja zbrine jednog pacijenta s onom koji u isto vrijeme zbrine više od 5 pacijenata.

Uvijek kad se povede priča o reformi zdravstvenog sustava, stručnjaci svih profila uhvate se reorganizacije bolničkog sustava, kako na nivou spajanja ili razdvajaju bolničkih odjela, bolnica, medicinskih timova, tako i na nivou organizacije rada i radnog vremena liječnika. U cilju povećanja efikasnosti i smanjenju lista čekanja pokušava se, u ionako medicinskim osobljem podkapacitirane bolnice uvesti smjenski rad.
U ovim posve promašenim projektima naročito se istakao bivši ministar Rajko Ostojić, inače profesor na MEF-a u Zagrebu. Uz ovo evidentno ne snalaženje u 'svom' resoru, dotični ministar se istakao ozbiljnim otežavanjem uvjeta za dobivanje prava na dodatni rad. Aktualni ministar Siniša Varga navodno će te uvjete postrožiti do mjere da slobodno kažemo da će dopunski rad liječnika biti zabranjen.

Reakciju na najave ovih restrikcija, nije dugo trebalo čekati. Javila se Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) koja ima sasvim oprečan prijedlog, dakle, potpuno liberalizirati ovakav oblik rada. Obrazlažu to malim plaćama liječnika u Hrvatskoj i velikom potražnjom za liječnicima i ostalim medicinskim osobljem u puno bogatijim europskim zemljama, što će po njima naš zdravstveni dodatno unazaditi.

Činjenica da društvo a posebno pacijenti ni jedan od do sada viđenih modela dopunskog rada liječnika, a bilo ih je i liberalnih i restriktivnih, nisu prihvatili kao nešto normalno. Uglavnom je to stoga što je svaki od ovih modela bio izigravan od strane neodgovornih pojedinaca unutar liječničke branše. Bilo na način da su radeći u bolnici pacijente preusmjeravali u svoju ili neku drugu privatnu ordinaciju. Bilo da su proglašavali bolničke uređaje starima ili neispravnima i usmjeravali ih, dakako uz proviziju, u privatne klinike. Medijski su, ovi ipak pojedinačni slučajevi, eklatantnog sukoba interesa i kriminala, pretvoreni u nešto što se događa uvijek i stalno. To je dakako neistina, ali kod nas je već uobičajeno, da kad nemaš hrabrosti obračunati se s onima koji krše zakon, napiši zakon kojim se kažnjavaju svi.
Kako bilo, predrasuda je rođena.

Na ovom mjestu moramo se vratit na početak teksta, na mjesto gdje se kaže da je razlika u broju potrebnih postupaka/zahvata i izvršenih postupaka/zahvata generator listi čekanja.  Uzrok razlike je zdravstvenim ustanovama nametnuti limit i njihova želja da ga ne probijaju, jer im se ne plaća, pa je stoga čisti gubitak.
Kad ovo kažete nekom iz HZZO-a on će vam lakonski odgovoriti da je limit nužno zlo i da je posljedica manjka novca u sustavu, uzrokovana malim brojem zaposlenih odnosno lošim stanjem gospodarstva.
Gledajući onako na prvu, to je točno, ali pogledajmo što se stvarno događa u sustavu:

Čovjek koji se nađe na listi čekanja, procjenjujući svoju poziciju rezonira na dva moguća način:

1. Da na redu sam za dva mjeseca, @*&$!%, @*&$!% , ali nije mi hitno mogu čekati

2. Na redu sam tek na dva mjeseca, @*&$!%, @*&$!%, @*&$!%, hitno mi je ili ne želim to otezati i moram naći mjesto gdje to mogu obaviti puno ranije, pa koliko košta, košta.

Upravo ovo drugo dokazuje da zdravstveni sustav ne mora biti sveden samo na onaj novac koji se namjenski za njega izdvaja. Zašto tom sustavu ne dozvoljavamo da nešto novca namakne sam sebi. Zašto u svim zdravstvenim ustanovama uz cjeniku usluga koje se pružaju temeljem ugovora s HZZO-om, ne bi stajao cjenik usluga koje se uz plaćanje razlike između stvarne cijene i iznosa koji pokriva HZZO, mogu obaviti možda još isto poslijepodne ili sutradan poslije redovnog radnog vremena. Plaćalo bi se na bolničkim blagajnama, istim onima na kojima se plaća sudjelovanje u liječenju ili pregled ako nemate u RH važeće osiguranje.
Najveći dio ovako zarađenog novca djelio bi se po određenom ključu kao dodatak na plaću medicinskom osoblju angažiranom na zahvatu a dio bi mogao biti u fondu iz kojeg bi se platio postupak za one kojima je zahvat nužan, ali se ne mogu snaći je naprosto novca nemaju. Siguran sam da bi svaki liječnik kojeg zanima dodatna zarada puno radije radio u ovakvom aranžmanu unutar svoje matične kuće i na opremi koju dobro poznaje, nego da trči okolo nudeći svoje usluge. Siguran sam da bi i pacijenti radije koristili ovu mogućnost nego da uokolo traže gdje i kako obaviti sporni zahvat ili dijagnostički postupak.

Sve gore opisano odnosi se samo na racionalizaciju onog pred javnost isturenog djela zdravstvenog sustava, no još nitko se nije usudio reći da će racionalizirati i sanirati istinsku rak ranu zdravstvenog sustava i njegove priljepke u različitim oblicima. Rak rana zove se HZZO. To je mentalno i ustrojstveno socijalistički mastodont koji ima 2422(podatak s kraja 2012.) zaposlenih. Kad na tu brojku dodamo 576 (podatak s početka 2012.) djelatnika pripadajućeg ministarstva, dođemo do broja 2998 zaposlenih (ovdje nisu uključeni uposlenici pripadajuće komore, i raznih agencija i zavoda). Po davno prihvaćenom modelu ovaj zavod je nešto kao izvršni organ, produžena ruka pripadajućeg ministarstva.
Nameće se zaključak da najveće i najneracionalnije ministarstvo pripada najvećem hrvatskom gubitašu - zdravstvu.
I o tome svi šute.

Ocjene (6)


Respektira (5): VeNLO, Laci, siouxica, Vjeran, visitor


Slaže se (1): Laci


Komentari (15)


U svom životu upoznao sam tri velika sustava u svakom od njih bilo je oko 30% onih koji su krvavo radili, 30% onih koji su se izvukli kad god bi to bilo moguće a u tim sustavima na žalost to je moguće gotovo uvijek i 30% onih koji su na posao IDujas 0 0 0


jer je su kava i gablec jeftini, jer se mogu u miru pročitati besplatne novine ... IDujas 0 0 0


A onih 10% je nevidljivo ;-) Servus! Vjeran 0 0 0


Vjeran. nekako je iz rečenice ispalo 10% uhljeba na visokoj razini za koje običan djelatni i ne zna da su na platnom spisku! IDujas 0 0 0


:-D :-D :-D Pa na to sam i mislio ;-) Servus! Vjeran 0 0 0