Analiza

Jedan od najkompliciranijih sustava u RH, inače iznimno bogatoj neurednim, netransparentnim i do zla boga kompliciranim sustavima je zdravstveni sustav. Kompliciran je do te mjere da je gotovo sigurno da su ga samo rijetki ministri zdravlja uspjeli sasvim shvatiti. Kako bi ga čitatelji ove analize shvatili, barem u onom djelu koji se odnosi na pružanja zdravstvene usluge, ukratko ga upoznajmo.
Tri su razine zdravstvene zaštite, primarna, sekundarna i tercijarna (kako domišljato).

Unutar ovih razina pojavljuju se različiti organizacijski oblici pružanja zdravstvene usluge (ambulante, domovi zdravlja, poliklinike, klinike, bolnice, kliničke bolnice, ..). Osim po organizacijskom obliku subjekti pružanja zdravstvene usluge razlikuju se i po načinu na koji im HZZO plaća učinjene usluge.
Pružateljima zdravstvene usluge u državnom i županijskom, … vlasništvu uglavnom se, ovisno o organizacijskom obliku, odredi godišnji limit koji mogu ostvariti. Svaka takva ustanova, koja ozbiljno planira svoje poslovanje zna za koje vrijeme može zaraditi limit. Većina bolnica svoj limit može zaraditi, radeći normalnim radnim ritmom, do konca rujna/listopada. Kako ne bi ispalo da se dva tri mjeseca ne radi ništa broj postupaka/zahvata koje je HZZO voljan platiti raspoređuje se tako da se limit dosegne krajem godine. Kako god nam se ovo s pozicije korisnika usluge činilo ružno, zapravo je čista nužda. Naime, svaki zahvat učinjen nakon dostignutog limita je ekonomski gledano čisti gubitak. HZZO ne pokriva ni jedan trošak preko limita. Prirodno je da svaki ravnatelj želi biti uspješan ravnatelj, a uspješan je u ekonomiji onaj koji godinu završi ako ne može u plusu, ono s najmanjim mogućim gubitkom. Razlika između broja potrebnih i broja učinjenih postupaka/zahvata generira listu čekanja.
Privatna trgovačka društva ili dionička društva trebala bi biti jasan i transparentan model pružanja i plaćanja zdravstvene usluge. Uslugu u ovim ustanovama plaća pacijent ili njegovo osiguravajuće društvo direktno pružatelju usluge. Ponekad ova trgovačka društva sklapaju ugovor s HZZO-om za obavljanje određenih dijagnostičkih postupaka. Ugovor se sklapa na bazi cijena i  količina definiranih u HZZO-u i uglavnom se odnosi na one dijagnostičke postupke koje nije moguće ili nije moguće dovoljno brzo učiniti u državnim ustanovama. Uz bolje stojeće građane RH liste čekanja u državnim ustanovama su voda na mlin ovoj branši. Zanimljivo, u privatnim poliklinikama i klinikama nema dužih lista čekanja ma koji postupak/zahvat bio u pitanju.
Zakupci ili liječnici u zakupu u ugovornom odnosu s HZZO-om posluju po principu mješavine obrta i slobodne profesije. Neke zajedničke značajke bi bile da se uglavnom radi o timovima, liječnik + sestra, rade u unajmljenim prostorima u domovima zdravlja, glavnina oprema je vlasništvo domova zdravlja. Plaćaju knjigovodstvene usluge, najam prostora, čišćenje vlastitih i zajedničkih prostora, energente za grijanje i hlađenje, odvoz medicinskog otpada, održavanje opreme, softvera i potrošni materijal, ….
Većina zakupaca pripada primarnoj razini zdravstvene zaštite, ostatak pripada sekundarnoj razini, odnosno vanbolničkoj specijalističko konzilijarnoj zdravstvenoj zaštita. Usluge ove dvije vrste zakupaca HZZO plaća na dva u suštini dijametralno suprotna načina:
1. Medicinski tim liječnika primarne zdravstvene zaštite plaća se po broju osiguranika koji su ga odabrali kao svog liječnika, to je takozvana glavarina. Odlika glavarine je da će sjesti na račun jednako, ljeti kad je posla malo i zimi kad se ubijaju od posla, za vrijeme godišnjeg odmora kao i za vrijeme bolovanja. Iako je glavarina veći dio prihoda liječnika primarne zdravstvene zaštite, nije i jedini, osposobljavajući se za neke postupke koji se posebno plaćaju oni mogu svoj prihod značajno uvećati. Za ove relativno dobre financijske uvjete moraju odrađivati beskonačan broj uputnica, formulara i obrazaca o bolovanjima, nesrećama na radu prometnim nesrećama i slično.
Od kad su jedina grupacija koja smije prepisati lijek i uputiti pacijenta na specijalističko liječenje, postali su predmet interesa farmaceutske industrije, proizvođača i prodavača zdravstvenih pomagala odnosno svih onih koji žive od potreba bolesnih ljudi.
2. Medicinski timovi specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite u odnosu na prethodno opisanu grupaciju spadaju u gubitnike. Model plaćanja sličan je onom bolničkom, dakle određuje im se godišnji limit koji mogu zaraditi. HZZO definira postupke i cijene postupaka, prosječna cijena za tim liječnik + sestra je 60kn, a najniža cijena je 23Kn. I dok u bolničkom sustavu osnovna plaća nije upitna, u ovom modelu nema ničega što nije upitno. Njihov rad, plaća se isključivo prema učinku. To znači da ako ste jedan dan bez pacijenata zaradili ste 0kn. Ako ste trideset dana bez pacijenata vaša plaća je 0Kn. Godišnji odmor vam je plaćen ako ste u prethodnim mjesecima zaradili dovoljno da tim dobije plaću, isto je i s kratkim bolovanjem, onim do 30 dana.
U realnom sektoru ovo su gotovo uobičajen uvjeti poslovanja. Imate ono što ste zaradil.
Ono što odudara od realnog  sektora je HZZO-ov jednostrani ugovor i njihovo tumačenje istog, naime oni tvrde da njime kupuju 8 sati radnog vremena (radni dan) medicinskog tima. U to vrijeme medicinski tim ne smije raditi ni za koga osim za HZZO. Ako nema pacijenata, a HZZO ne jamči da ćete ih imati, slobodno ništa ne radite ali o svom trošku. U realnom sektoru obrtnika i slobodnih profesija je logično da ako netko kupuje njihovo vrijeme, u kojem bi bili na raspolaganju samo i isključivo kupcu, da to vrijeme plati barem u minimalnom paušalnom iznosu, koji raste s opsegom obavljena posla.
Na stručnom planu ova grupacija je izgubila svaku ingerenciju nad liječenjem pacijenta. Nemaju pravo prepisati i odrediti lijek, bolovanje, i daljnje potrebne postupke jer je sve to sada u ingerenciji liječnika primarne zdravstvene zaštite.
Da stvar po njih bude još gora plaće su im nekoliko postotaka manje od onih njihovih kolega bolničkih liječnika specijalista za isti posao.

2. dio

Ocjene (6)


Respektira (5): Panter, Laci, siouxica, Vjeran, visitor


Slaže se (1): Panter


Komentari (2)


Što mogu, uvijek kasnim! IDujas 0 0 0


Svaka čast, držim da je ovo jedna od najboljih, ako ne i najbolja, stručno potkrepljenih analiza do sada u barometru.hr. Laci 0 0 0