Analiza

Sabor nije konstituiran, i što sada? Čujemo razne ideje i teleološka tumačenja. Koja bi, doduše, bila manje "teleološka" da su predsjednički izbori drugačije završili. Čak smo dočekali da Peđa Grbin govori suvislo o Ustavu. No krenimo redom.

Sve to jasno piše u Ustavu i Poslovniku Hrvatskog sabora. Koliko god bila istina da tu ima nelogičnosti i nespretnih rješenja. No za one kojima se ne da čitati, iznijet ću ukratko situaciju.

Hrvatski sabor i Vlada nije isto. Sabor je predstavničko tijelo građana koje se bira na izborima, dok je Vlada izvršno tijelo koje bira Sabor. Može je birati na početku mandata, ali i u bilo kojem drugom trenutku.

Saborskim zastupnicima mandat počinje konstituiranjem Sabora, i završava konstituiranjem idućeg Sabora. To jasno piše u Poslovniku Sabora (čl. 9. i 10.). Dakle, i sada, kao i uvijek, imamo saborske zastupnike i to su oni izabrani 2011. godine. Ovi izabrani 2015. do konstituiranja Sabora nazivaju se 'izabrani zastupnici', i još nisu 'zastupnici' (čl. 3. Poslovnika).

Mandat Sabora traje 4 godine, nakon čega se isti ne može sazvati. Terminologija je malo nespretna, jer mandat zastupnika, kako rekoh, teče i dalje, samo što se Sabor ne može sazvati. Ta činjenica ima smisla zbog teoretske mogućnosti iz članka 77. Ustava prema kojem se u izvanrednim okolnostima mandat Sabora može produžiti. Prema tome, u istim okolnostima, čak i ako protekne 4 godine, Predsjednik bi temeljem članka 101. mogao produžiti mandat Sabora.

Isti efekat kao istek 4 godine ima i raspuštanje Sabora. Prema članku 78. Ustava to može učiniti sam Sabor, ali i Predsjednik u slučajevima iz članka 104. Ustava. To su slučajevi kada Sabor izglasa Vladi nepovjerenje, a ne može složiti novu Vladu, ili kada ne izglasa proračun. No, u oba slučaja raspuštanje mora predložiti i supotpisati Premijer, dakle on je zapravo bitnija funkcija tu. Također, ništa od svega toga ako je u tijeku procedura utvrđivanja odgovornosti Predsjednika za povredu Ustava.

Izbori za Sabor održavaju najviše 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja (čl. 74. Ustava). To je jednostavno.

Manje jednostavan dio su takozvani 'prijevremeni izbori' iz čl. 112. Ustava. Prema njemu Predsjednik može raspisati prijevremene izbore ako se ne izabere Vlada prema proceduri (o njoj kasnije). To nisu izbori iz čl. 74., koje možemo zvati 'redovnim izborima'. Čak i ako se Sabor raspusti mjesec dana nakon konstituiranja, ide se na redovne izbore. Primijetite da kod ovih izvanrednih izbora nema raspuštanja Sabora! Dakle, Sabor se može normalno sastajati i ima sva prava i ovlasti sve do konstituiranja novog Sabora nakon izvanrednih izbora. Vladu, doduše, ne može imenovati jer nema mandatara.

Vratimo se konstruiranju vlade. Predsjednik daje mandata za sastavljanje Vlade osobi koja uživa povjerenje većine zastupnika (čl. 98.). U ovom je trenutku to Milanović, jer imamo stari Sabor! A nema ni potrebe za novom vladom jer ova uživa pojerenje trenutnih, tj. starih, zastupnika. O povjerenju novih zastupnika možemo govoriti tek kada oni postanu zastupnici, tj. kada se konstituira novi Sabor. Stoga je praksa davanja mandata prije konstituiranja Sabora neustavna! To do sada nije stvaralo problem jer bi se Sabor konstituirao, no zamislite da sada imamo mandatara, ali bez novog Sabora.

Mandatar ima 30 dana da sastavi Vladu i predloži je Saboru, što se može produžiti na 60. Ako to ne uspije, Predsjednik imenuje drugog mandatara. Nema roka u kojem Predjednik mora imenovati mandatara. Tako da ova procedura može trajati beskonačno. A najkraće traje 60 dana, po 30 za svakog mandatara. (čl. 110. i 111.)

Tek nakon što drugi mandatar ne uspije, Predsjednik imenuje nestranačku vladu i raspisuje prijevremene izbore (čl. 112.). U Ustavu nema mogućnosti niti za prijevremene niti za redovne izbore u drugim slučajevima, tu je stvar jasna. Nema opcije da se u slučaju nemogućnosti imenovanja mandatara raspisuju izbori. Tko bi ih uopće raspisao? Predsjednik kao ono iz čl. 112. ili Predsjednik na prijedlog i uz supotpis Premijera, kao ono iz čl. 104.? Ostavimo se tu teleoloških tumačenja, ne mogu se raspisati nikakvi izbori osim u jasnim slučajevima nabrojenima u Ustavu, ostalo bi bila vrlo opasna samovlast bilo koga koji pokuša raspisati nedozvoljene izbore.

Još je opskurnija situacija ako se Sabor uopće ne konstituira (to znači ne izabere predsjednika). Sabor se ne može raspustiti jer je već raspušten, a novi niti ne postoji da bi se raspustio. Izvanredni izbori nakon neuspjeha drugog mandatara također su nemogući jer bez konstituiranja Sabora ne može biti niti jednog mandatara. Dakle, Sabor se naprosto mora konstituirati, i tu nema mrdanja. Bez toga nema ni mandatara, ni Vlade, ni novih izbora. Ništa.

Eventualno se može aktivirati čl. 101. st. 2. Ustava, tj. da Predsjednik donese uredbu sa zakonskom snagom jer je tijelo državne vlasti (Sabor) onemogućeno da redovito obavlja svoju dužnost. No, to opet samo na prijedlog i uz supotpis Premijera! I time se ne može dirati u Ustav, dakle ništa od novih opcija za izbore! Jedino bi se mogao promijeniti Poslovnik Sabora (to je zakonska snaga) i olakšati konstituiranje, recimo propisati relativnu većinu za izbor predsjednika Sabora.

Budimo realni, do toga će teško doći, Sabor će se već nekako konstituirati. A Vlada? Tko zna. Ako neuspiju dva mandatara, idemo na prijevremene izbore. Ako predsjednica ne imenuje mandatara jer nitko ne uživa povjerenje, samim time ništa, nju se može čekati beskonačno. Sabor se ili mora sam raspustiti, ili Milanović treba tražiti povjerenje ovoj sadašnjoj Vladi u novom Saboru, ne dobiti povjerenje, i onda predsjednica raspušta Sabor na prijedlog i uz supotpis Milanovića. Ili isto ako Sabor ne donese proračun. Po meni je tu najvjerojatnije da se Sabor sam raspusti kad shvati da ništa od Vlade.

Ovo bi sve vjerojatno trebalo bolje urediti. Hm, možda je vrijeme za ustavne promjene. Vrijeme je za svakakve promjene!

Zivac

P.S. HDZ je u pravu, pri konstituiranju Sabora glasati smiju samo izabrani zastupnici bez onih koji su na nespojivim dužnostima, i bez zamjena. Zamjene se tek aktiviraju kad ih Sabor potvrdi (čl. 9. Poslovnika). I zapravo mi nije jasno odakle ideja da je potrebna trećina zastupnika da predlože predsjednika Sabora. Vrijeme je i za poslovničke promjene...

Ocjene (6)


Komentari (9)


@commentator - Ustavni sud može poništiti bilo koju neustavnu odluku (raspisivanje izbora ili sl.). Sankcije protv vlade su smjena, ali oni ionako odlaze. Sankcija protiv Predsjednice je utvrđivanje odgovornosti, ali to je preteško, dakle ništa. Zivac 0 0 0


Klub zatupnika ne postoji, pa ne može niti tražiti pauzu, tu je Leko u pravo pri tumačenju Poslovnika. No Podolnjak je isto u pravu kad kaže da bi trebala postojati mogućnost pauze i prije izbora predsjednika, ali za to treba mijenjati Poslovnik. Zivac 0 0 0


odlično! čini mi se da vojska hdz-sdp stručnjaka nema nikoga vašeg kalibra za ovakvu razinu tumačenja. Dirk15 0 0 0


Hvala na ovim razmišljanjima i pojašnjenjima, jer se teško snaći u moru objašnjenja, a koja su uglavnom fokusirana na ukazivanje aspekata koja "odgovaraju" odnosno govore u prilog ovoj ili onoj zainteresiranoj opciji u cilju promicanja svojih stavova Refamolitelj 0 0 0


Ovo što se događa s konstituiranjem Sabora, davanjem mandata za satav vlade i tumačenjima Ustava je prava tragikomedija. Ispada da je Hrvatska jedina na svijetu koja ima takve propise i takvu praksu. Nekih 150 političkih stranaka i ovu kaljužu. Boljunac 0 0 0