Analiza

Trump vs Clinton - Kapitalizam vs Globalni kolonijalizam

13.10.2016. 11:47, Što donose predsjednički izbori u SAD-u: Je li Trump doista već izgubio?

Čini se da sukob 'demokrata i republikanaca' za položaj predsjednika Sjedinjenih Država nikada do sada nije bio toliko oštar, niti je imao toliki međunarodni značaj. Hillary Clinton, supruga bivšeg predsjednika Billa Clintona, i Donald Trump, svjetski poznati poduzetnik, aktualni su pretendenti na Bijelu kuću. 

Razlike među njima nisu samo formalne, kao što su uglavnom bile među kandidatima prošlih desetljeća, one su supstancijalne.  Najupečatljivija promjena ove predsjedničke utrke je svakako lik Donalda Trumpa, milijarder tajkun, netolerantni provokator, u očima mnogih komentatora pojavio se kao teška sirovina, opasan, rasistički tip, koji bi, ako pobijedi, mogao uništiti prestiž i dominaciju SAD-a u svijetu. Kod drugih, on je lik iza kojeg se pokazuje jedna nova poduzetnička inteligencija, množina američkih kapitalista, čija politika, uz doze patriotizma, izražava otpor prema nasilnoj globalizaciji, odnosno bojazan za vlastitu ekonomiju i brigu za budući razvoj međunarodne ravnoteže.

Nasuprot njega je  Hillary Clinton, stručnjakinja u sektoru prava, politike i diplomacije. Njena karijera je izgrađena na podrškama američke ekspanzivne makro politike, politike "izvoza demokracije", koje zadovoljavaju ratne ekonomske interese, naftne lobije i geopolitički kolonijalizam. Njena retorika je puna liberalne ideologije, koja podržava financijske deregulacije, brisanje trgovinskih barijera, reforme usmjerene na ograničavanje suvereniteta, odnosno podređenost korporativnoj logici tržišta i nadnacionalnom pravu. Većina vanjskopolitičkih analitičara definira ovaj centar moći izrazom "Neocon" (neo-konzervativci). Po mnogima, taj nadstranački centar odlučivanja, putem lobija i medija, već duže razdoblje dominira američkom i svjetskom politikom. 

Bitnost i novina ovih predsjedničkih izbora je u tome što se pojavio pravi sukob između dvije oprečne vizije Amerike, one se po unutarnjoj i vanjskoj politici razlikuju, taj sraz je jedan analitičar možda pogodno definirao sa: 'Kapitalizam vs Globalni kolonijalizam'. Po pitanju unutarnje politike, Donald Trump bi smanjio poreze svima, uz povoljne kreditne linije ojačao bi malo i srednje poduzetništvo i uopće vodio protekcionističku fiskalnu politiku, s ciljem povećanja zaposlenosti, povrata američkih investicija u Ameriku, odnosno stvaranja "Amerike opet velikom". S druge strane, Hillary Clinton obećava povećanje poreza najbogatijima, uz nastavak tekućih globalističkih politika, jer je "Amerika već velika". 

Onoliko koliko su velike razlike u poimanju unutarnje politike, toliko su još i veće one u poimanju vanjske. Sukob između Sjedinjenih Država i Rusije, koji je započeo prije dvije i po godine u Ukrajini, definitivno je eskalirao u Siriji.  Mnogi se slažu da su tenzije između SAD-a i Rusije došle do razine bez presedana, da je trenutna situacija opasnija od one koja se do sada smatrala najopasnijom, Kubanske raketne krize. U svom geopolitičkom i vojnom djelovanju u Siriji, obje strane su se okrenule prema “Planu B”, što, jednostavno rečeno znači prestanak političkih pregovora o mirovnom rješenju krize, odnosno početak vođenja politike "drugim sredstvima", a što može eskalirati sve do direktnog vojnog sukoba Ruske Federacije i Sjedinjenih Država. Plan B Pentagona sastojao se od 'zone zabrane leta' nad Sirijom i raketnog djelovanja po položajima Sirijske vojske, dok je Plan B Ruskog generalštaba jednostavno proširenje svojih moćnih PZO sustava i rušenje svake rakete ili aviona koji bi prijetio Sirijskoj vojsci. I dok su Amerikanci nekako zastali u ostvarenju svoga Plana B, Rusi su ni pet ni šest proširili svoje S-300 - S-400 PZO sustave, protiv kojih, većina se slaže, američka avijacija nema odgovora. 

Hillary Clintom izražava veliku ljutnju (ili nemoć) Neocona i kroz svoju kampanju sipa otrovne strijele prema "hakeru" Putinu.  General Mark Milley, šef stožera američke vojske, referirajući se na opće vojno i geopolitičko stanje na planeti, šalje poruku "neprijateljima" (ma gdje bili): "Mi ćemo vas zaustaviti, pogodit ćemo vas snažnije nego što ste ikada bili pogođeni. Uništit ćemo bilo kojeg neprijatelja, bilo gdje da se on nalazio, u bilo kojem trenutku". 

 Ali sve to zvuči neuvjerljivo. Na pitanje što bi učinila u Siriji, Clinton uvjerava da nikada ne bi poslala američku vojsku, već bi protiv Sirijske vojske samo koristila "specijalne snage".  S druge strane, Donald Trump nema dlake na jeziku, po njemu upravo je Hillary kumovala stvaranju Islamske države, a sada bi napala Assada, koji se jedini stvarno bori protiv njih. Trump prilično jasno koristi argumente da treba pragmatički surađivati s Rusijom u uništavanju islamskog ekstremizma, i da je svaka druga opcija lažna. 

Nakon što je Henry Kissinger pozvao Neocon da prihvatiti kako američki pogled nije ni univerzalan niti jedinstven, nedavno je i drugi vrhunski politolog i geostrateg 'američke izuzetnosti' i “novog svjetskog poretka”, Zbigniew Brzezinski, priznao kako je globalna imperijalna dominacija SAD-a na zalasku. Brzezinski napominje da bi, u tom završetku globalne dominacije, Sjedinjene Države trebale preuzeti inicijativu u novoj preraspodjeli globalne moći. Po njemu je istina da su SAD: "još uvijek subjekt političke, ekonomske i vojno najmoćnije sile na svijetu, ali, s obzirom na kompleksne geopolitičke promjene u regionalnim ravnotežama, nisu više globalna imperijalna snaga”. 

Summa summarum, mogli bi zaključiti da ekspanzivna geopolitika SAD u jednom trenutku naprosto mora stati i prilagoditi se novoj geopolitičkoj stvarnosti. To su neo-konzervativcima preporučili njihovi najizuzetniji politolozi i bilo bi posve iracionalno odbaciti najstručnije geostratege u svojim redovima, tim više što postoji značajna podjela u samom američkom narodu. 

Hoće li tim neminovnim procesima "preraspodjele globalne moći" upravljati Trump ili Clinton, odlučit će na koncu američki građani. Premda ankete lansirane u američkom mainstreamu favoriziraju Clinton toliko da 'nema uopće sumnje da će pobjediti', množina perifernih anketa govore nešto suprotno, pa postoje ipak zamjetne nijanse svih onih zbivanja koja su prethodila Brexitu. Kao i u Britaniji, priličan dio neodlučnih glasača mogao bi se odlučiti tek u zadnjem trenutku, pogledom na glasači listić, i nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti kakva će biti ta impulzivna odluka.

Ocjene (9)


Komentari (6)


Ako dodje do smjene na vrhu, onda ce to biti Kina a nikako Rusija. Rusija ce za 30-40 g. imati velikih problema obraniti se od Kine. Jer je povrsina velika a naroda malo. Trump je seljacki mudrac, koji se hvalio time, kako je drzavu zenznuo za porez. viewer 0 0 0


Vjerojatno ce ga ta izjava kostati viese glasova nego sprdnje na racun zena. On sad kita brod, koji na sve strane curi i moli posadu da mu pomogne, dok posada razmislja, kako sto prije napustiti brod. Nije ni Clinton "razvalila" u ovoj izbornoj kampa viewer 0 0 0


...nji, ali je vjerojatno manje zlo od neuracunljivog Trumpa. Problem je samo sto je svijet postao ovisan o global-playerima, pa tako i najmanji poremecaji u odnosima se reflektiraju na sve strane. Od burze, tecaja $, cijene nafte...Za male narode viewer 0 0 0


Hladna, cinična, koja vjerojatno ne trzne mišićem lica kada gleda snimku iz drona koji promašuje legitimni vojni cilj i pogađa đački dom(po Wikil.) ili ludi, nepromišljeni, nekulturni, nezamislivo bogati klaun (po medijima). Sada izaberi,akjebaštak. Refamolitelj 0 0 0


Ako je pola od toga u analizi točno onda odmah glasujem za Trumpa ! Clintonica je obična lutka na koncu u rukama američkog vojno-korporativno-novčarskog imperijalističko-kolonijalističkog lobija ! Laci 0 0 0