Analiza

Zašto davanje autocesta u koncesiju nije dobro rješenje

27.08.2014. 19:16, Slobodna tema/anketa: Trebaju li građani odlučivati o monetizaciji autocesta?

Situacija je prilično jasna: tu smo gdje jesmo, 2014. godina, Hrvatska i njen Narod su nakon 40-ak godina provedenih u poluzatvorenom sustavu samo naizgled prihvatili činjenicu da se u svijetu koji nas trenutno okružuje (ne samo fizički kao susjedne države, već preko TV-a, novina, radija, interneta…) vrti igra novca – tko će brže, više, jače – a u našem slučaju specifično: tko će uopće i da li će?

Da li smo mogli (ili još uvijek možemo) krenuti nekim drugim putem, o tom ova analiza neće diskutirati. Fokus će biti na pojašnjenju ekonomskih pojmova koji se zadnjih dana neprestano ponavljaju u novinama, kao da su dio dnevne rutine svakog od nas: „dobar dan, monetizirajte mi molim vas vikendicu preko ljeta!“. Hm…

Uz činjenicu da se u 21. stoljeću zadužujemo na sve strane već godinama, umjesto da potičemo generiranje prihoda  okretanjem novim tehnologijama, novom načinu razmišljanja i investiranjem u mladost, nameće se pitanje: da li imamo neke tajne dogovore (ili Znanja) da će nas spasiti nešto ili nečija intervencija?

Jer ako ne, jedini komentar je da mlako igramo igru, a za drugu opciju me uopće strah i pomisliti.U slučaju da mlako igramo igru, da bi pokrenuli kvalitetan ekonomski ciklus u kojem ćemo prosperirati, trebamo iz ovih stopa fokus prebaciti sa sitnih interesa na edukaciju! Pa evo...krenimo raditi to.

Na samom kraju analize, diskutirat će se trenutni slučaj: prijedlog monetizacije autocesta  u RH.

Monetizacija

Termin monetizacija autocesta nije isto kao i definicija termina „monetizacija“ koji se može naći na vrhu stranice po upisivanju upita u Google.  Rezultat pretrage „monetizacija“ se odnosi na monetizaciju (duga) što je zapravo termin za tiskanje svježeg novca od strane centralne banke i kupovanjem državnog duga (obveznica)na tržištu. Nakon što se sa novim novcem otkupi dug, isti se ostavlja do dospijeća kako bi se dospjela sredstva odmah vratila natrag u državnu blagajnu. Tim procesom se „upumpava“ novac u sustav.

Iza termina monetizacija autocesta se pak nalazi dogovor između dvije strane (u najjednostavnijem primjeru): jednog koji ima autocestu (javno dobro) i drugog koji želi zaraditi novce na tom istom dobru. U pravom životu rijetko se radi o dogovoru između dvije strane, već postoje i posrednici (kojima po običaju pripada određena naknada).

U nekim slučajevima „vani“ kad se vlasnik javnog dobra (Država) nalazi u situaciji da više ne može (ili ne želi) financirati svoje obveze na tradicionalne načine (porezi, doprinos, carina, pristojba, naknada, javni dug), može posegnuti za monetizacijom tog dobra kako bi se namaknula sredstva  u blagajnu.

Neke od formi monetizacije autocesta su:

1) Sekuritizacija: Država unaprijed prodaje prihod (ili dio prihoda) od prikupljenih cestarina – (naravno uz diskont), a sama se nastavi brinuti za vođenje poslovanja. Ukratko - slično obveznici.

2) Koncesija: Država prodaje pravo na korištenje javnog dobra za obavljanje gospodarske djelatnosti. Koncesija je pravo koje se prodaje - na temelju njega se ostvaruje zarada - pa ga je kao poduzetničku glavnicu potrebno kupiti prije početka korištenja. Koncesije se obično dogovaraju na duži rok, a koncesionar dogovara sve detalje oko gospodarenja javnim dobrom (uključujući politiku tarifa) sa davateljem koncesije.

3) Ugovor o upravljanju: u ovom slučaju specijalizirani upravitelj prikuplja prihod u ime Države za koji mu pripada ugovorena naknada za upravljanje.

4) Privatizacija: prodaja javnog dobra.

5) Privatizacija operatera: HAC i ARZ inicijalna javna ponuda (slučaj kao HT)

 Važno je naglasiti kako proces monetizacije može biti izvrstan politički alat (slično kao i referendum iz prošle analize). Izvrstan, samo su ako obje strane (i Država i potencijalni koncesionar) u procesu monetizacije bilo čega, pa tako i autocesta – vrhunski profesionalci sa velikim Znanjem u pregovaranju i vođenju Države (gospodarenje domaćinstvom), poznavatelji su slova Zakona i razumiju da je monetizacija igra ponude i potražnje, a svakako ne „igra na sve ili ništa“.

 Monetizacija autocesta u RH

Činjenice:

1) Rim je vladao dobrim dijelom tada poznatog svijeta zbog dvije stvari: a) mudre taktike (podijeli pa vladaj) b) dobre mreže cesta

2) Danas za transport ljudi i roba se koristi a) cestovni b) željeznički c) zrakoplovni i d) morski i riječni promet, a tako će i ostati dok ne se ne krene sa teleportacijom u komercijalne svrhe.

3) U Hrvatskoj (ali i drugdje) promet na autocestama je u pozitivnoj korelaciji sa porastom BDP-a; dakle, formula je jasna: ako ćemo se potruditi prevladati loše navike, manjak discipline i poduzetničkog duha… Ako ćemo shvatiti da je trenutno globalna ekonomija izložena golemom strukturnom preslagivanju pod utjecajem značajnih geostrateških napetosti i novih tehnologija i da je baš sad Naša prilika…uvidjeti ćemo da će promjenom ponašanja Hrvatske na bolje - promet na našim autocestama rasti!

4) 3 milijarde eura (koliko nam se prema dostupnim informacijama trenutno nudi za 40-50 godina davanja u koncesiju infrastrukture autocesta) nije dovoljno da pokrije sve obveze HAC i ARZ  (dati ćemo u koncesiju autoceste, ostajemo bez prihoda (ili ćemo dobivati na kapaljku), koncesionar će sigurno zahtijevati kroz neko vrijeme napraviti racionalizaciju poslovanja, a nepokriveni dio duga će ostati i prebaciti se u proračun!). Uz to, 3 milijarde eura ne za 40, već za 5 godina neće toliko vrijediti koliko vrijedi sada. A infrastruktura (sama po sebi i pravo korištenja) će vrijediti više (pogotovo sa porastom BDP-a)

5) Na Internet stranicama HAC-a u  „Planu poslovanja za 2014. godinu“, stranica 12, vidimo da Uprava HAC-a misli deficit iz ove godine od 1,2 mlrd HRK financirati iz novog zaduženja  (i time povećati obveze za 5,7% na godišnjoj razini).  Dakle, HAC je u spirali zaduživanja sa negativnim predznakom, no prema njihovom mišljenju ima još kreditora koji su im voljni pomoći (da li zbog tog što vjeruju u njih ili ne vjeruju sami sebi što su im posudili sredstva uopće na početku ili nešto treće – ne znam).

6) Na temelju izvješća HUKA-e (iz svibnja 2013. godine) prosječni porast prometa autocestama  2005.-2012. iznosio je 4,15%  à dakle što se događa? Povećava se promet!

7) Čak i da se mogu zadužiti ponovo kod američkog kreditora  - to nije dugoročno rješenje!

Pa ljudi moji! Da li bi lokalni pekar (poštovanje i pozdrav mojem - najfiniji kruh u gradu, mljac!), koji stalno mora poboljšavati svoju opremu za pečenje kruha (ulaganja u infrastrukturu i održavanje), nakon što mu sin svako malo uzme novac iz džepa (afere), a lokalni supermarket mu uzmu dobar dio kupaca (pad BDP-a)– kad dođe vrijeme za vratiti dug banci se ponovno zadužuje sa Znanjem da slijedeći put neće moći platiti dug (pogledajte koeficijent likvidnosti!)? Da li će taj pekar, znajući da ima 100 kuna duga prema banci, iznajmiti na slijedećih 40 godina svoju pekaru za 90 kuna? Ili taj isti pekar pogleda kakva mu je trenutna situacija u radnji, pa odluči racionalizirati poslovanje, pronaći recept za najfiniji kruh koji će se svidjeti kupcu i radi kojeg će kupac doći i reći: evo-uzmi mi novac jer cijenim tebe i tvoj proizvod. Kakav smo mi pekar?

Zaključak

U slučaju autocesta, trenutna forma monetizacije koja se spominje po medijima nije interesantna. Možda će se i jednog dana (kad se i HAC i ARZ prvo dovedu u red! Rekonstrukcija načina poslovanja!) razmišljati o monetizaciji, ali na puno kraći rok sa puno boljim uvjetima za Hrvatsku („igra ponude i potražnje“). Sekuritizacija zvuči kao interesantni alat, ali također na puno kraći rok zbog smanjivanja rizika u procesu predviđanja promjene prometa (i tu je prvo uvjet da se HAC i ARZ prvo dovedu u red).

Jedino što spašava autoceste je to da se Hrvatska trgne, odluči kojim smjerom želi ići, podvuče se crta i krene se sa Znanjem u borbu protiv razmišljanja na kratke staze. 

Ocjene (7)


Respektira (6): draxy, Kristijan_Krkac, Laci, IDujas, siouxica, visitor


Slaže se (1): Kristijan_Krkac


Komentari (12)


sadanji političari u Vladi i van Vlade trebaju pokupiti svoje "krpice" i otići, nitko za njima neće plakati. U krajnjoj liniji vojska uvijek može preuzeti brigu o zemlji. Mislite li da bi Rojs napravio takvu svinjariju s autocestama kao Laci 0 0 0


Kalmeta i društvo koje je to napravilo sa kreditima ? Je li itko kontrolirao koliko je novca iz kredita za autoceste ZAMRAČEBNO tijekom izgradnje cesta ? Laci 0 0 0


Bok svima! Pekara je na dobroj poziciji, a peče jako fini kruh. Vjerovnici vole tu činjenicu ( činjenica 2,3,5, i 7) . Pekarski business u restrukturiranje (ali zapravo!), pod paskom drugog sina koji je jako dobar dečko. MlinoviZGB 0 0 0


Uostalom, pekar iako ima jednog bedastog sina, prodaja njegove radnje nije rješenje za prave probleme. Oni se nalaze i trebaju rješavati tamo gdje jesu – u blagajni (svi znamo na koju mislim … no to ćemo pokriti u slijedećoj analizi!). MlinoviZGB 0 0 0


Mlinovi ZGB. Izvrstan tekst. Ministra još nisam čul da je neukoj naciji, kaj isti za praf je, tak lepo objasnil kak stvari stoje. Drago mi je da sam osobno nekaj nafčil. Fala. Kristijan_Krkac 0 1 0