Analiza

Rješenje hrvatskih problema je reindustrijalizacija i proizvodnja za izvoz-nije

28.08.2016. 23:00, Slobodna tema + anketa: Ocijenite stranke i političare...

Uobičajena ponavljalica jest da smo s tranzicijom doživjeli deindustrijalizaciju, te da je jedini izlaz u obnavljanju nekad slavne industrijske proizvodnje tj reindustrijalizirati se ponovo. Tome se još dakako treba pridodati da je jedini izlaz u rastu izvoza.

Što je problematično u svemu tome? Odreda sve ove tvrdnje su netočne. Vjerovanje u njih stvara velike blokade, frustracije i stranputice. Problem je što ovu sferu ljudi doživljavaju kao osobni atak na cijelu osobu kad se ovako analizira i od toga se ne mogu odmaknuti.

Netočno je da smo se deindustrijalizirali. Napravili smo sravnjivanje stanja nakon dugih godina odgađanja konstatacije pravog stanja raspada slavnog socijalističkog gospodarstva. Slavno socijalističko gospodarstvo naprosto nije moglo konstatirati da je iznutra potpuno propalo, premda se to dobro znalo od samih nositelja vlasti. Pa to se čak i danas teško priznaje i otpori su tome i dalje živi, a mitomanija s tim u svezi možda još tvrdokornija nego prije. Ipak moralo je doći do točke pucanja da bi se to konstatiralo.  U međuvremenu gospodarske i druge promjene u svijetu su 5 puta iz korijena promijenile sve što smo uobičajeno o svijetu i gospodarstvu znali. Neke od razvijenih zemalja višestruko su izmijenjale svoja gospodarstva što bi mi zvali deindustrijalizacija na višu potenciju i u skladu s tim kukali stoljećima.

Nemam ambicije dublje ulaziti samo sam i dotaknuti ću ono najvažnije.

Dakle, sve, jednostavno sve teze s početka su potpuno pogrešne. Oni koji ih zagovaraju (jedan od rodonačelnika biti će u utorak na chatu) moći će ih zagovarati do sudnjeg dana, nikad se ništa neće promijeniti, a oni će uvijek imati podjednakih razloga da ih zagovaraju.

Da li je npr uspješni hrvatski startup Farmeron uspješan zato što je orijentiran na izvoz ili zbog nečeg drugog? Uspješan je zato što nudi nešto najbolje iz svog područja što se igdje može kupiti, a ne zato što je netko pametan odredio da se treba orijentirati izvozu i ponajmanje jer je to dobro za državnu platnu bilancu. Kakvu politiku ima Google glede izvoza, DJI,... upravo je smiješno o tome misliti. 

Suludo je orjentirati se na izvoz, jer je netko iz makroekonomije prepoznao da bi to bio jedini izlaz za frimu, ali i nacionalnu ekonomiju. Očekuje se upliv nekog ingenioznog da odredi što će se to točno izvoziti i samo se čeka da država svojim mjerama u skladu s tim podupre tu granu ili djelatnost. Posebno je već dosadilo slušati o tome kako je politika tečaja zapravo uništila orijentaciju na izvoz čak i onih postojećih izvoznika. 

U bivšem sustavu izvoz je imao kultni status. Izvoz robe značio je dotok deviza za kojeg se onda moglo uvoziti stranu robu. To je bio glavni motiv izvoza, osigurati si devize da bi mogao uvesti odgovarajuću robu iz uvoza. Kuriozitet je i to da je "Hrvatsko proljeće" zapravo u svojemi temeljima imalo zahtjev za pravedniju preraspodjelu tzv hrvatskih deviza (misli se od priljeva turističkih deviza). Postojao je uređeni sustav raspolaganja deviza, tako da u pravilu onaj koji nije ostvarivao izvoz nije ni mogao raspolagati devizama potrebnim za uvoz. Takva pravila dovodila su do toga da se u najvećem borju slučajeva izvozila sirovina ili uz časne izuzetke roba slabije dodane vrijednosti. Samo da se dobiju devize. Instikt iz tih vremena za izvozom kao spasom ostao je do danas, a povici na izvozno nestimulativni tečaj nisu ništa drugo do preživjelost iz tog doba kada su neto izvoznici drmali nad svim drugima.

Ukratko, cilj nije izvoz, nego konkurentnost i borba treba biti da se bude konkurentan što je više moguće. Država tu mora biti jasna, a ne preferirati jedne na štetu drugih. Naravno da bi nicanje novih industrijskih pogona, proizvoda, usluga,..., a koje bi uz to veći dio svoje proizvodnje izvozili bilo pozitivno i baš ono pravo rješenje, međutim tu i jeste glavni problem. NIkad, ali baš nikad se ne govori da je cilj konkurentnost i zdravo poslovanje, nego reindustrijalizacija kao da se ovo prvo samo po sebi podrazumijeva. Govori se isključivo o reindustrijalizaciji i izvozu, a već svaka natruha o samom načinu dolaska do toga jasno pokazuje da je konkurentnost/zdravo poslovanje zadnja rupa na svirali i da je svaka reinudstrijalizacija/poticanje izvoza u gruboj suprotnosti s konkurentnošću. Riječ je o reindustrijalizaciji na uštrb konkurentnosti i zdravog poslovanja. Očekuje se da država odradi reinudistrijalizaciju, a znamo i jedva smo se od toga izbavili.

Naša industrija je Farmeron, kao i sve drugo gdje smo posebni i izuzetno uspješni neovisno koliko je to sitno. Država se ima pobrinuti za slobodu i da ne šteti svojim preferencijama prema nekom posebnom. Posebno treba ukinuti sva moguća maltretiranja, ograničavanja trgovine, poslovanja,... jer svako ometanje, diskriminacija,... ide na štetu naše industrije koja je još uvijek i unatoć silnim pozivima na reindustrijalizaciju još uvijek konkurentna.

Naša nova industrija je IT i povezane usluge koja je narasla gotovo na razinu turizma (molim ne uzimati me za riječ jer nisam refreshao podatke), a nema (hvala Bogu) ni ministarstvo ni poticaje, ni beneficirani PDV,.... farmaceutika,....

Ocjene (4)


Respektira (2): BorisTraljic, IDujas


Slaže se (1): supersuper


Ne slaže se (1): Laci


Komentari (19)


ma bravo Laci! e jesi maher he-he 5none5 0 0 0


hvala 5none5. mada 'maher' može svašta značiti ?! Laci 0 0 0


Maher Znalac nad znalcima. Čovek koji je ono što radi doveo na taj nivo, da mu je postalo potpuno prirodno i laganini to da radi. Neko ko je takvu titulu dobio jer to radi prosto jebeno savršeno. Nije bitno da li je njegov posao u pitanju ili sna 5none5 0 0 0


ili snalaženje u određenim zeznutim situacijama. Maher to odradi kako valja. 5none5 0 0 0


kaže Vukajlija 5none5 0 0 0