Analiza

Rasprava o HNB - Sabor pokazao dozu suvereniteta

05.11.2016. 16:54, Slobodna tema: Ovo ne smije proći nezapaženo...

U raspravi o Hrvatskoj Narodnoj banci, koja se par dana odvijala u parlamentu, mora se priznati da je Sabor, po pitanju svoje uloge u monetarnoj politici, po prvi puta od neovisnosti pokazao dozu suvereniteta. Sve je to, međutim, popraćeno malim brojem sudionika u raspravi, uz niske kompetencije oko monetarnih pitanja.

Ako izuzmemo vrijedni Most, koji je prijedlog novog zakona progurao i kroz raspravu politički prokazao vodstvo HNB-a, profesora Lovrinovića, koji kao makroekonomist pozna metodologije centralnog bankarstva, a koji je ustvrdio da čak i siromašna bosanska Centralna banka vrši suverene promjene na bolje, Živi zid koji se trudi (ali gdje Pernar pojedinim ispadima često prolije svo mlijeko koje daju), imamo još i Gorana Aleksića, koji pragmatički i pedantno, preko slova zakona i kroz odluke sudbenih vlasti, obznanjuje tko je tko, a to je što u igri našeg centralnog bankarstva s privatnim poslovnim bankama. Mogli bi reći da se kod rasprave o HNB glasno udružila hrvatska 'treća opcija', koja je preko Mosta ušla u zakonodavnu i izvršnu vlast.

Iz kompletne rasprave, koja se sastoji od prijedloga izmjene i dopune zakona o HNB i polugodišnjeg izvješća o radu kojeg je podnio Guverner, valja još izdvojiti vrijedan doprinos raspravi ex ministra financija Borisa Lalovca, inteligentne političke opaske o značaju parlamentarnog suvereniteta Milorada Pupovca (koje mogu posramiti mnoge naše domoljube) i Andriju Mikulića iz HDZ-a, koji je kod rasprave o polugodišnjem izvješću o radu HNB, vrhunskim autoritetom pozvao nestašnu trojku iz HNB-a da se prestane migoljiti i smijuljiti i neka pomno slušaju što im govore zastupnici.

Sve ostalo što smo čuli, uglavnom, nije bilo na razini političkog trenutka. Naročito ne neke SDP-ove političke 'tikve bez korijena', od kojih se jedan kandidira čak za predsjednika SDP-a, s najvišim brojem prikupljenih potpisa, a čija bi intervencija u raspravi o promjeni zakona o HNB mogla dobiti Feralovu nagradu - shit of the week - za neoliberala godine. Davor Bernardić je u replici na prijedlog izmjene zakona vikao da zagovornici promjene zakona o HNB ugrožavaju stabilnost kune, na što mu je Panenić podrugljivo uzvratio da bi pogodan odgovor na tu nesuvislu repliku trebala biti minuta šutnje.

Prijedlog izmjena zakona o HNB poslan je u drugo čitanje, iako postoje nejasnoće o stvarnom stavu HDZ-a, zakon će vjerojatno proći, pa bi iduće godine Sabor mogao glasati o prihvaćanju ili ne prihvaćanju Guvernerova izvješća, što bi doista moglo značiti politički pritisak na rad HNB. Iz svega viđenog moramo ipak zaključiti da to novo pravo Sabora neće promijeniti bog zna što, a vjerojatno će dobiti opasku iz EK o neusklađenosti s EU ugovorima.

Guverner Vujčić je kroz svoje izlaganje odbacio bilo kakvu odgovornost za stanje u zemlji, za siromaštvo, nezaposlenost, nesolventnost, blokirane ili slučaj Franak. Branio je rad HNB, koji je po njemu bio odličan, da vodstvo HNB nije radilo to što je radilo, situacija bi danas bila još i gora. Vujčić je na koncu svoje monetarne apologije sve u svemu jasno rekao: "dok sam ja Guverner, sve će ostati kao i do sada", uz još poneku repliku i odgovora na repliku, u tom duhu se rasprava i završila.

A drugačija nije ni mogla završiti, jer hrvatska ukupna politika nije dosegla svoju punu odgovornost, premda se čini kao da je napokon na tom putu. Kompromis između Mosta i HDZ da se pusti u raspravu prijedlog promjene zakona o HNB, premda bez jasno izraženih argumenta koje se stvarne promjene u radu HNB očekuju, ipak pokazuju rađanje jednog htijenja da se Vlast digne na pripadajuće postolje državništva. Suverenitet naime, može politički i pravno profunkcionirati, odnosno pokazati zrelost državnosti, tek kod ostvarenja interaktivne kontrole i suradnje između zakonodavne, izvršne, sudske i monetarne vlasti. 

Centralni bankari imaju često potrebe naglasiti svoju neovisnost o politici, tako je i Mario Draghi obrazložio da Centralna banka ne prima naredbe od  političara, ona je neovisna, samo slijedi i sluša zakone. Ovdje stvar može postati i komična, jer znamo da zakone donose političari i da, dakle, centralna banka može biti neovisna samo uz odobrenje politike, koja donosi zakone. Po tom pitanju postoje različita mišljenja pa i kompletne ekonomske teorije koje drugačije zamišljaju centralno bankarstvo, kao što je npr akademska koncepcija Modern monetary theory, u kojoj se centralna banka vraća u javni sektor, uz povrat izbrisane uloge po kojoj centralna banka garantira punu zaposlenost. Prema toj monetarnoj teoriji, novac ulazi u optjecaj kroz javnu potrošnju. Drugim riječima, novac se prvo stvorio kroz državnu potrošnju, a tek onda dolazi do prikupljanja poreza (a ne obrnuto kao danas) a što je zapravo jedan kopernikanski monetarni obrat. Jedna od glavnih predstavnica MMT, Stephanie Kelton, bila je u timu Bernie Sandersa. Na tom tragu je i ex ministar financija SAD Larry Summers, koji je na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu evidentirao kako je, u današnjim uvjetima, koncept neovisne centralne banke izvan vremena, odnosno da je zastario.  Na koncu svi se možemo složiti da centralna banka može biti i neovisna, ali samo dok joj to politika priznaje putem zakona.

Da zakon o centralnoj banci trenutno uopće nije toliko bitan, da neovisnost Centralne Banke u trenutnim političko-pravnim uvjetima može biti i korisna, uvjerili su se prije nekoliko godina Mađari, koji su također pokušali mijenjati zakon uz velike pritiske iz EU. Nakon mnogih poraza, gdje mu je iz EU oštro bila zabranjena promjena zakona, na koncu je državnik Orban dočekao svoje i po isteku mandata starog Guvernera, postavio novog, koji je bio od opće društvenog povjerenja. Novi guverner Gyorgy Matolcsy je u svom neovisnom radu, u kratkom roku, u suradnji s Vladom, za 180 stupnjeva promijenio monetarnu politiku, sve u pravcu interesa mađarske ekonomije, toliko da je mađarsko društvo izašlo iz krize, mađarski rejting postao investicijski a Mađarska postala uvažena članica EU.

Ocjene (9)


Respektira (6): Alumnus, 5none5, viewer, Laci, Zenga2, Spektator


Slaže se (2): Laci, Zenga2


Ne slaže se (1): RepopeR


Komentari (48)


gospodarske subjekte u nebankarskom sektoru ? "Loši krediti" su isto što i LOŠ proizvod. Poduzeće koje proizvodi loše proizvode PROPADA ! zašto banke ne propadaju tada ? Poduzeće zarađuju ili gube SVOJ novac, a bankarski sektor nema SVOJ novac Laci 0 0 0


već zarađuje na TUĐEM, ulagačkom novcu ! Želeti da imamo više stranih banaka, bankarskih "derivatnih" proizvoda i špekulanata je slično kao želeti da bude više bolesti da bi privatne bolnice više zarađivali ?!!! Tko to želi, neka mu bude ! Laci 0 0 0


O stednji...Ukupna drzavna potrosnja EU 28 zemalja je porasla s 5,800 milijardi eura u 2007 g. (prije krize) na 7,000 milijardi eura u 2015 g. Kada god cujete o mjerama stednje, sjetite se su stedljive drzave EU 28 u 2015 g. potrosile 1,200 supersuper 0 0 0


milijardi eura vise nego 2007 g. kada su pocele stedjeti. supersuper 0 0 0


Komentirali koliko želimo, ostaje činjenica: banke nisu noduvijek biule, sada jesu, ali tko kaže da će ih vječito biti ? Zasad su nužno zlo, dok se ne izmisli nešto bolje . Mi to nećemo doživjeti, ali netko hoće ! Laci 0 0 0