Analiza

Prva godišnjica mandata predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović

18.02.2016. 15:15, Može li Orešković primiriti sukobe i verbalni rat na političkoj sceni i javnom prostoru?

Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske uobičajeno se događa svake pete godine na dan 18. veljače. S obzirom da je lani američki predsjednik Barack Obama 18. veljače bio zauzet neodgodivim poslovima,  gospođa Kolinda Grabar–Kitarović inauguraciju je, računajući na njegov dolazak, upriličila 15. veljače prošle godine. Na dužnost je stupila četiri dana kasnije, 19. veljače 2015. Obama se ipak nije pojavio. Tako se upravo danas navršava prva godina njezinog mandata.

Prisjetimo se stoga obljetnice, čija važnost proizlazi iz uloge predsjednika – kako se zvanično zove njezina funkcija. To je najvažnija funkcija u Republici Hrvatskoj.

Uloga predsjednika države, pa time i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, proizlazi iz ustava RH, njezin značaj proizlazi iz ostvarenja te uloge, dok moć i ugled predsjednika države proizlazi iz života.

1. Uloga predsjednika Republika Hrvatske

Osim o Ustavu RH, uloga predsjednika proizlazi i iz zakona RH. Pored ovlasti koje predsjedniku Republike daje Ustav i zakoni, bitni dio njegove uloge proizlazi najprije iz broja glasova koje on treba osvojiti da bi bio proglašen predsjednikom. Neposrednim izborom, izabrani predsjednik dobiva svojstvo predstavnika naroda, te on time u skladu s načelom narodnog suvereniteta ima jednak ustavni temelj kao i Hrvatski sabor.

U prvom izbornom krugu potrebna je 'većina' svih birača koji su glasovali, a u drugom 'najveći broj' glasova birača koji su glasovali. Drugim riječima u prvom izbornom krugu treba biti 50% + 1 glas od svih birača koji su glasovali, a u drugom samo najveći broj, koji i ne mora prijeći 50%, što praktično znači da može biti bilo koji broj, a ako se k tome dopusti i tzv.  'balotaža', u  kojom se isključuju nevažeći glasovi, svaki izborni rezultat nominalno će se iskazati kao 50%-tni ili veći, pa makar izašla i samo tri glasača. Ovaj apsurd treba prije novih izbora ispraviti.

 'Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske', vezano uz broj dobivenih glasova, slabi ulogu onog predsjednika Republike Hrvatske koji je izabran u drugom izbornom krugu, u odnosu na ulogu koju mu daje Ustav RH ako je izabran u prvom krugu.

Time, dakle, i Predsjednica Republike Kolinda Grabar – Kitarović ima oslabljenu ulogu u odnosu na onu koju bi imala da je izabrana u prvom izbornom krugu.

 

2. Značaj Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar- Kitarović

Značaj predsjednika, općenito, proizlazi iz toga koliko je ostvario od danih ustavnih i zakonskih ovlasti, te od  naprijed rečene uloge proizašle iz broja osvojenih glasova.

Neke od aktivnosti Predsjednice nisu dostupne javnosti i teško ih je ocjenjivati. Ono što dospije u javnost od tih aktivnosti odnosi se na one segmente koji su igrom slučaja isplivali u medije, kao što su:

Suradnja s predsjednikom Vlade RH, Zoranom Milanovićem, neslaganja glede slanja vojske na granice pri zaštiti granica od izbjeglica, traženje ostavke premjera Milanovića, neslaganje oko SOA-e (još neriješeni slučaj g. Lozančića), naklonost na jednu stranu političkog spektra.

S druge strane vanjsko-političko područje ocjenjuje se da Predsjednica dobro pokriva, zahvaljujući njezinoj dosadašnjoj diplomatskoj karijeri. Predsjedničina inicijativa 'Baltik-Jadran-Crno more' ocjenjuje se pozitivno, kao povećanje suradnje uključenih zemalja, uz napomene da je to možda i barijera Putinovom prodoru na zapad.

Uloga Predsjednice u parlamentarnim izborima ocjenjuje se vrlo pozitivno. Sporno pri tome ipak ostaje njezino ishitreno ubrzanje prve (konstituirajuće) sjednice Sabora, kada stranke još nisu bile spremne (Podolnjakovo odustajanje od predsjednika Sabora), izražena pomoć Domoljubnoj koaliciji kroz davanje mandata Oreškoviću, kad zastupnici još nisu to ni postali i nisu mogli njihovi potpisi biti predani Predsjednici, pa ih nije ni mogla prihvatiti. Kroz pismo Pupovcu upitan je njezin državnički stav.

Održavanje predizbornih obećanja zasebna su tema. Samo kratko: Preseljenje s Pnatovčaka, smanjenje broja osoblja od 142 na 136, ukupno smanjenje troška ureda, održavanje sjednica Vlade, koje na koncu nisu upriličene, od Mesića razriješeni generali nisu se vratili, Savka 66 i dalje stoji, gospodarski pojas je nepromijenjen, ovršeni, blokirani i deložirani nisu kasnije ni spomenuti, vojni rok nije uveden, ured za zviždače je formiran, a kad je gospođa Vesna Balenović krivo zazviždala ured je ukinut, troškovi kampanje (pravnim putovima a bez PDV-a) prebačeni su HDZ-u i od strane Predsjednice donirani šveljama iz 'Kamenskog' na Knežiji, a to je pak pokrenulo aktiviranje ureda za sukob interes Dalije Orešković. … Nećemo dalje duljiti.

Zaključno, Predsjedničin značaj je pozitivan i naglašen u nekim temama njezine ustavne uloge. Isto tako zakon je tu ulogu po brojnosti glasova obezvrijedio, a isto tako je i ona sama u više tema doprinijela obezvrijeđivanju svog zanačaja kad se nije najbolje snašla, a posebno sa svojom državničkom zadaćom, posebno u recentnoj situaciji povećanja zategnutosti u društvu iskazanoj kroz odgovor gospodinu Pupovcu i neiskazanim razlozima za smjenu Dragana Lozančića, te recentnim pomilovanjima.

3. Moć Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar- Kitarović

Objedinjujući spomenutu ulogu i značaj, moć Predsjednice proizlazi iz stvarnog života. To se odnosi na njezino dobro iskorištenja tih dvaju čimbenika, pa čak i ostalih svojih kvaliteta, i njihove primjene u rješavanju realnih životnih situacija koje ni ustav ni zakoni ne mogu nikada do kraja predvidjeti niti propisati.

Slučaj zarobljavanja hrvatskog građanina Tomislava Salopeka u Egiptu, pokazao je nemoć Predsjednice da takvu dramatičnu situaciju uspješno riješi. … Jedna, gotovo identična situacija iz 70-tih godina prošlog stoljeća, pokazala je kako su dvojica naših ljudi u Egiptu, bježeći pred teroristima, bili izvikivanjem imena Naser-Tito odmah dobro prihvaćeni od egipatske granične straže i spašeni.

Izbjegličku krizu, u svom početku na našem tlu, Predsjednica je predlagala rješavati vojnicima na našim granicama. Tada to nije prihvaćeno.

Ne zna se kako je po odnose s Angelom Merckel prošao savjet naše Predsjednice Njemačkoj da zaustavi pozivanje izbjeglica k sebi, ali je trend smanjenja dolaska izbjeglica nastavljen, baš onako kako je Kolinda Grabar-Kitarović predlagala od samog početka.

Komemoriranje žrtava Srebrenice pokazalo je veliku moć Predsjednice da djeluje smirujuće i ohrabrujuće na ljude, posebno su joj Majke Srebrenice u tom smislu odale veliko javno priznanje.

Očito je potencijal Predsjednice u segmentu moći vrlo značajan. Taj potencijal njezine moći privlači i mnoge druge, što bez njezine selektivnosti pokazuje i  svoju drugu, negativnu, stranu (ovdje se ističe slučaj Zdravka Mamića).

Predsjednica po zakonu ima i specifičnu moć davanja pomilovanja. Recentni događaji pokazali su zloporabu te moći (dileri, kriminalci, problematične osobe donatori), što baca i loše svjetlo na samu Predsjednicu.

Riječju, Predsjednica ima moć i može ju dobro iskoristiti uz selektivniji i promišljeniji pristup. Ovdje je poseban naglasak potrebno staviti na njezinu ulogu i mogućnost predlaganja zakona. U Hrvatskoj postoji 324 tisuće blokiranih, ovršenih i deložiranih građana. Ti ljudi su u robovskom položaju. Predsjednica može iskazati moć u iniciranju 'Zakona o zabrani ropstva', unatoč preslikanim zakonima Europske unije s tog područja, jer ti postojeći zakoni nisu nijednog porobljenog hrvatskog građanina oslobodili ropstva, što znači da uz toliki broj porobljenih, ti zakoni ne funkcioniraju, pa treba donijeti novi zakon.

4. Ugled Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar- Kitarović

Ugled Predsjednice je sinteza svega nabrojanog. To je stav ljudi o bilo kojoj osobi, pa tako i o Predsjednici.

Sigurno da analiza njezine dosadašnje vladavine ima opisane uspone i padove. Uz Predsjednicu se vezuju i mnoga očekivanja. Posebno upada u oči i njezina pristranost i podrška jednoj političkoj opciji (36% građana smatra ju pristranom), što dovodi u pitanje njezine namjere i umanjuje joj ugled u odnosu na položenu prisegu pa i poštivanje Ustava RH, da će biti Predsjednica svih hrvatskih državljana.

S druge strane najveći broj građana po anketama Predsjednicu Republike Hrvatske smatra najpopularnijom osobom!

 

Na kraju

Pokušaj analitičkog pristupa današnjoj godišnjici vladavine Kolinde Grabar-Kitarović ukazuje na slojevitost njezine uloge, značaja, moći i ugleda u hrvatskom i svjetskom društvu. O njezinim svjetskim dosezima najmanje je ovdje bilo riječi, mada naznake upućuju na dobre i pozitivne opservacije koje ona uživa u svijetu. U Hrvatskoj je ta slojevitost vezana, osim na objektivna gledanja, također i na njezine subjektivne pristaše i oponente od samog početka njezinog mandata. To što joj je Ustavom osigurana dostojna uloga, zakonima je ta uloga dijelom anulirana, pa 'Zakonom o izboru predsjednika Republike Hrvatske' nije ishodišno osigurana dostatna ulogu brojčane podrške glasača, koja sada dopušta da i s 30 postotnom podrškom građana predsjednik predstavlja sve državljane Republike Hrvatske, a Ustav RH s druge strane naglašava njezinu značajnu i veliku ulogu, te ju utemeljuje poput samog Sabora. No to nije ni najmanje krivica Predsjednice Republike. Bit će, međutim, i njezina krivica ako u budućnosti taj nesklad ne ispravi. U tom smislu prije slijedećih izbora ili treba promijeniti Ustav ili pak spomenuti 'Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske' prilagoditi već postojećim, i u ustavu izraženim tendencijama.

Konačnu odluku o prvoj godini njezinog mandata donijet će čitatelji sami za sebe, uz napomenu da ne budu prestrogi kritičari, jer ipak je to prva naša Predsjednica.

Ocjene (4)


Respektira (4): kreso202, Laci, siouxica, Spektator


Komentari