Analiza

Ivan Sinčić – još jedan koji se priprema za parlamentarne izbore

19.12.2014. 21:46, Nakon chata: Koliki je politički kapacitet I. Sinčića i kakve su mu šanse pored ostalih kandidata?

Zahvaljujući činjenici da je sa svojom ekipom uspio skupiti više od deset tisuća potpisa, Ivan Sinčić svakodnevno zasipa medijski prostor svojim evanđeljem o kreditima i novcu, svjetskim centrima moći i njima prodanoj domaćoj političkoj eliti. Da nije, uspio, o njemu bi pisali kao o još jednom ridikulu u nizu onih koji pokušavaju dobiti svojih „pet minuta slave“. Ovako, moramo ga promatrati kao ozbiljnog kandidata, poslušati što govori i vidjeti što nudi kao rješenje problema koji već dugi niz godina muče hrvatsko društvo.

Na upit nas je upoznao sa svojim dosadašnjim životnim postignućima koja mu, kako sam ističe, daju kredibilitet u natjecanju za najvišu političku funkciju u zemlji. Uz nezavršeni fakultet, a dvadeset pet mu je godina, tu je još višegodišnje bacanje pod noge hrvatskoj policiji kako bi ih spriječio u obavljanju njihove službe i ekološki uzgoj batata, karela i drugog egzotičnog povrća na površini od jednog hektara. Diči se time da je spriječio preko sto deložacija i da je pet puta bio priveden zbog toga. Njegova je filozofija da kad država vrati svoje kredite, isto može tražiti od građana. Prije ne jer je, po njemu, matematički dokazivo kako je kredite nemoguće vratiti.

Kroz ovih nekoliko uvodnih rečenica možemo sagledati politički profil jednoga od četvoro koji se natječu za domaćinstvo u predsjedničkim dvorima, a program mu se svodi na priopćavanje „istine“ o prirodi monetarnog sustava, o hrvatskoj pretvorbi i privatizaciji i na temelju nje, lustraciju svih koji su u dvadeset i nešto godina hrvatske državnosti „opljačkali državu i narod“, kao i onih koji su to omogućili („ministri financija, guverneri HNB i suci koji rješavaju rješavaju pojedine slučajeve 20 i više godina“). Kaže da se „sve zna“ iz nalaza državne revizije i „papira“ koji se nalaze u ladicama državnog odvjetništva. Rješenje hrvatskih gospodarskih problema vidi u plivajućem tečaju kune i štampanju novca koje, po njemu, ne bi dovelo do hiper inflacije i pada kupovne moći građana već, sasvim suprotno , do njenog porasta. Po njemu, „kad bude dovoljno novca u opticaju, ljudi će moći podmirivati svoje obveze“. Uvjeren je kako predsjednik države, usprkos ograničenim ovlastima, može osigurati provedbu takvog programa jer ima pristup medijima i jer, kako on to misli, može pokrenuti „neograničeni broj referenduma“.

Ivanu Sinčiću i ljudima koji stoje iza njegove kandidature se mora odati priznanje. Uspjeli su s manje posjećenih portala probiti se do mainstream medija. Profesionalnost nalaže da se pristojno saslušaju sve poruke i argumenti koje Ivan Sinčić nudi biračima u zamjenu za glas. Zapravo, i on sam je svjestan da nema nikakve šanse biti izabran. Vidi se to prema cilju koji si je postavio, a koji je „promocija našeg programa i ključnih teza koje zastupamo već nekoliko godina“. E pa, taj cilj je već postignut, ali Sinčić i do početka izborne šutnje i, poslije, kroz nekoliko izjava koje će dati u izbornoj noći može nastaviti nuditi svoj nauk o kreditima i novcu i zalagati se za poštedu onih koji kredite ne vraćaju. U njegovom nauku, međutim, nema ništa o tome što je prethodilo deložacijama. Samo da je Hrvatska „okupirana od stranih banaka“. Ali kako je i zašto do okupacije došlo, kako smo se kao država i kao pojedinci dali okupirati, o tome ni riječi. Kao ni o drugim načinima borbe protiv „zlih bankara“, osim sprečavanjem deložacija.    

Zaista, je li tko čuo najmlađeg predsjedničkog kandidata da je narod pozvao na prestanak uzimanja kredita? Pošto banke žive od posuđivanja novca, nije li logično udariti na same temelje njihove opstojnosti? Odolimo li nepovoljnim ponudama bankara i prekinemo li s njima svaki kontakt, logično je da bi ih tržište natjeralo na poboljšanje ponude. Manja potražnja, naime, smanjuje cijenu svega, pa i novca. Uostalom, tko imalo zna o ratovanju, znat će da je prekid protivniku puteva opskrbe potez koji prije ili kasnije donosi pobjedu. Svaki gospodarski subjekt koji ostane bez prihoda, propast će. Tako i banke.

Zašto onda Sinčić u kampanji ne poziva građane da odustanu od života na kredit, nego samo na otpor vjerovnicima kada dođu po svoje? E pa zato što zna da to ne bi bilo popularno. Učas bi mu se u lice sasulo da što se ima miješati u nečiji život i da svatko ima pravo odlučiti o tome kakve će rizike i obaveze prihvatiti, pa i kreditne. Ne poziva ni na humanitarne akcije u kojima bi se skupljala pomoć onima koji su deložirani, a takve zbog empatije hrvatskih građana uvijek imaju dobre izglede za uspjeh. Nadalje, navedimo još jednu mogućnost, ne proziva zbog zapuštenih imanja i neobrađenog zemljišta kojeg ima na pretek i moglo bi se dodjeljivati kao pomoć onima koji su bankrotirali. Niz je još mjera kojima bi se moglo pomoći ovršenicima i socijalno ugroženima. Ali ne, Sinčić i ekipa su odlučili posegnuti za onom mjerom koja će najjače odjeknuti i dati im najveći publicitet. Makar i pasivan, otpor policiji uvijek izaziva pozornost javnosti. Već smo naveli da je pozornost i bila prava svrha njegovog ulaska u predsjedničku utrku.

Sinčiću je jednostavnije pozivati na prekid ovrha jer zna da birači to vole čuti. U ljudskoj je prirodi da voli i kad se drugdje pronađe krivac za njihove nevolje. U tom smislu „otuđeni centri financijske moći“ izvrsno sjedaju u uši nevoljnika. Branitelj koji se ponudi, da će „štititi interese naroda“, već po inerciji ima šansu dobiti glas. Sinčić i ekipa oko njega to vrlo dobro znaju. Nemali je broj teoretičara zavjere, a nemalo je i onih koji na takve priče nasjedaju. Kratko rečeno, demagogija i populizam u jednom.

Udrugu Živi zid koja se, između ostalog, bavi sprečavanjem deložacija, Sinčić je već registrirao kao političku stranku. Najavio je njen izlazak na parlamentarne izbore, a borit će se, za što drugo nego, za „interese obespravljenih građana“ ugroženih od političke i financijske oligarhije, kao i stranih centara moći. Predsjednička kampanja u kojoj upravo sudjeluje, uvod mu je u onu za parlamentarne izbore. Po tome je isti kao protukandidat mu Milan Kujundžić. I šanse za pobjedu su im iste, pa na nju ni ne računaju, ali je moraju spominjati zbog kampanje.

Pojedini analitičari Sinčića vide kao liberalnog i da je radikalnije lijevo od Ive Josipovića. Tvrde čak i da ne privlači desne birače, no potcjenjuju da „okupacija Hrvatske od stranih banaka“ izvrsno sjeda i desničarima, a ni svaki čas spominjanje naroda im ne smeta. Posjetio je Sinčić i braniteljski šator dajući im podršku. Stoji jedino da on kupi protestne glasove, a takvih nije malo u aktualnoj gospodarskoj situaciji, kad su građani siti aktualnih političkih elita. Dokazuje to i anketa prema kojoj Sinčić dobija 7,5% glasova. Prema drugoj ima čak 9,2% potpore i pretekao je Milana Kujundžića. Za nekoga tko je do prije par tjedana bio potpuni anonimac, zapanjujuće mnogo. Upre li još malo i uspije prebaciti 10% važećih glasova, dobit će razmjeran dio naknade za izbornu promidžbu koja za ove izbore iznosi milijun kuna.

Ti novci, ako ih bude, i glasovi protestnih birača, uz ogroman publicitet koji je već dobio kao novo lice na političkoj sceni i iznenađenje ovih izbora, Ivanu Sinčiću i njegovom Živom zidu će biti više nego solidna osnova za ulazak u bitku za saborske mandate. Nevolje bi im mogla stvarati raspršenost glasova koja na ovim izborima ne dolazi do izražaja. Ali je do parlamentarnih izbora još daleko pa ekipa koja je informatički vješta i snalazi se na društvenim mrežama možda pronađe nekakvo rješenje i za taj problem.  

Ocjene (12)


Respektira (7): ivan94, Panter, MlinoviZGB, sthagon, siouxica, draxy, Django


Slaže se (2): Panter, NikiPapalina


Ne slaže se (3): Jung-fu, VeNLO, Laci


Komentari (23)


Devizne klauzule su pa osigurač za slučaj nestabilnosti u budućnosti. Ali kad se devizne kaluzule koriste radi ekstra profita, tada bi ih kao nepoštene uglavke u ugovorima trebalo proglasiti nedopuštenima. Boljunac 0 0 0


A tko je kriv bankama što odobravali takozvane "loše" kredite ? Opet ne oni već pojedinci ? Ne razumijem ni tu filozofiju vis..., ali razumijem 'da je narod kriv što je živ !' Laci 0 0 0


Vidim da se oko tužbe Potrošača protiv banaka u aferi "franak" raspravlja o proceduralnim pitanjima. A o meritumu e kao da nie važan. Društvo nam je visoko "fiškalizirano". Fiškali iz doba Ivice Kičmanovića mogli bi se sakriti. Boljunac 0 0 0


Čak 58% nekamatnih prihoda banke EU ostvaruju od naknada i provizija, 13% od vrijednosnica, 19% čini neto dobit od financijskih operacija, a 10% od ostalih poslova. Udjel od nekamatnih prihoda u ukupnim prihodima 'hrvatskih banaka' se kreće oko 31%. vuky91 0 0 0


Radio sam mu banci kad banka nije napaćivala nikakve naknade za svoju usluge. Čitao sam kako se banke vode u kapitalizmu i napisao sam predao upravi banke jedno mišljenje o tome da banka treba naplaćivati svoje usluge. Sada u mirovini - plaćam. Boljunac 0 0 0