Analiza

Budućnost je već tu - avatari nam preuzimaju radna mjesta

26.08.2014. 11:49, Slobodna tema/anketa: Trebaju li građani odlučivati o monetizaciji autocesta?

Skupina zainteresiranih za istinsku reformu školovanja od vrtića do doktorata za radni vijek i cjeloživotno obrazovanje za radno mjesto, pokrenula je akciju propitivanja usvojene Strategije obrazovanja koju je izradila stručna skupina na čelu sa savjetnikom premijera, prof. Nevenom Budakom. Zainteresirani za reformu školovanja koja treba osposobiti mlade ljude za izazove 21. stoljeća u svijetu bez granica, napisao je tom zgodom: "Potreban je projekt nove škole koja mora osposobiti pojedinca za izazove posljednje tri četvrtine 21. stoljeća u sve tehniziranijem okruženju i potencijalno trajnom smanjivanju raspoloživih radnih mjesta za sve razine".

Za ovu prigodu ključna je misao "potencijalno smanjivanju raspoloživih radnih mjesta za sve razine". Nastala je pod snažnim utjecajem video filma unutar članka M. McFarlanda: Čovjek postaje novi konj, nezapošljiv ali ga ne treba kriviti (Washington Post, 15. kolovoza 2014.). Postavlja se pitanje što znači da će čovjek postati novi konj ali ga ne treba zbog toga podcjenjivati. Konji su nekada imali brojne dužnosti, danas se uzgajaju zbog ljepote i zabave.

Ljudsko biće nije podobno za ovo radno mjesto

Na pitanje tko su potencijalni natjecatelji za radna mjesta i zašto će ljudska bića već pri otvaranju natječaja biti eliminirana, mogući odgovor daje sljedeća rečenica. "Sve kiborgiziranije ljudsko biće (o.a. i životinje, pa i biljke su sve kiborgiziranije) živi samo zajedno (globalna komunikacija), okruženo robotima i avatarima (Društveni roboti, zg-magazin, 2. rujna 2013.)". Konkurenti koji isključuju ljudsko biće prvenstveno su roboti ali sve učestalije i avatari. Valja s tom tvrdnjom već sada upoznati javnost. I otvoriti suštinsku raspravu. No najprije nešto o školi za tri četvrtine radnog vijeka 21. stoljeća.

O tome kakva škola treba biti za izazove 21. stoljeća pisano je višekratno (npr. »Strategija bez vizije«, Hrvatski fokus, 8. studenog 2013.) i zato samo sažeto. Institucionalno školovanje treba pripremiti ljudsko biće za radni vijek u svijetu bez granica. Ono što se danas naziva cjeloživotnim obrazovanjem treba preimenovati u obrazovanje za radno mjesto, ako ga bude i zašto ne, za treću dob. Pritom se ova sredina iscrpljuje o vrstama ovakvog ili onakvog odgoja, lijevoga ili desnog, kao međupredmetni ili samostalni predmeti. A ne priprema se za sve veći gubitak potencijalnih radnih mjesta od najnižih razina, poput poslužitelja hrane do najviših liječnika ili odvjetnika.

Zbog preživljavanja, ljudi su oduvijek lovili ili sakupljali hranu. U želji da si olakšaju život i smanje svoje opterećenje počeli su razvijati alate. Od glasovite kamene oštrice načinjene pred 2,6 milijuna godina u Goni, Etiopija. Današnja poljoprivredna proizvodnja bila bi nezamisliva bez pomoći raznih alata i strojeva. A konji su praktički iščezli.

Od te prve kamene oštrice, do današnjih robotskih sustava, čovječanstvo je izrađivalo alate koji olakšavaju fizički rad – mehaničke mišiće koji su snažniji, pouzdaniji i nikad se ne umaraju, za razliku od ljudskih mišića. Tek su im povremeno potrebni popravci. Mnoštvo teških, opasnih, prljavih i dosadnih ljudskih poslova zamijenili su strojevi i rasteretili ljude teškog fizičkog rada. Međutim, bliska budućnost donosi nam sve veće zamjenjivanje običnih ljudskih poslova robotima. Čak i poslova za koje se mislilo da nikad neće moći raditi strojevi. Primjerice, već je na tržištu robot pipničar, koji kuha savršenu kavu, a uz to i pamti vašu narudžbu za idući put. Roboti ne zamjenjuju više samo fizičku snagu, već imaju sposobnost zaključivanja i odlučivanja i time sve više konkuriraju ljudima.

Nova tehnička dostignuća nezaustavljivo ukidaju radna mjesta

Mnogima se i danas ne čini osobito vjerojatnim da će roboti zamijeniti ljude, no nije se vjerovalo ni da će strojevi potpuno zamijeniti konje. Konji su pomagali pri oranju, vukli kočije, tramvaje, odlazili u ratove, a sada za to služe kombajni, automobili, tenkovi itd. Kao što su mehanički mišići izbacili konje, tako će i mehanički umovi izbaciti ljude iz gospodarstva. Ne odmah i svugdje, ali u dovoljno velikom broju da to predstavlja veliki problem ukoliko se na to ne pripremi pravodobno.

Prema jednom izvještaju Pew Research Centre u SAD (7. kolovoza 2014.) na pomolu je nova revolucija nezabilježena od 19. stoljeća. Perilice rublja i posuđa te usisavači prašine učinili su nepotrebnim ručno pranje posuđa, nestale su šestinske kumice koje su prale rublje na potoku ili oni koji su klofali (isprašivali) tepihe. Taj razvoj nije moguće zaustaviti.

Ukratko, treba se suočiti s činjenicom gubitka brojnih radnih mjesta za ljude. Računala su fiskalizacijom učinila nepotrebnim 6.500 računovođa samo u Ministarstvu financija.

Nemoguće je predvidjeti što će se izumiti u narednom razdoblju. Zato se navode primjeri onoga što je manje, više pred vratima.

Samoupravljajuća vozila

Jedan takav primjer je samoupravljajući automobili. Ne postavlja se pitanje hoće li takvi automobili zamijeniti uobičajene, nego koliko brzo. Ne moraju biti savršeni, nego samo bolji od ljudi, koji uzrokuju prometne nesreće, ubijaju ljude i životinje. Samoupravljajući automobili se ne umaraju, ne trepću ni kišu, ne upotrebljavaju mobitel tijekom vožnje, čime su svakako bolji vozači.

Samoupravljajuća vozila rješenje su za transport objekata od točke A do točke B, od malih vozila u skladištima do ogromnih u rudnicima. Te poslove danas u svijetu obavlja 70 milijuna ljudi. A ti će poslovi nestati. Najčešće se misli da će sindikati spriječiti gubitak tih poslova, no povijest je pokazala da tehnika i po njoj omogućena isplativost uvijek pobijedi. Za mnoge transportne tvrtke, ljudi predstavljaju trećinu troškova i to samo za njihove plaće. Međutim, tu treba dodati i troškove nesreća zbog ljudske nepažnje. Zato je prilično vjerojatno da će ova grana gospodarstva uskoro biti, ne bez ljudi kako se piše, već siromašna ljudima.

Mnogi će kazati, ugrožena su zbog robota niskokvalificirana i slabo plaćenim zanimanja. Nažalost, ugrožena su i radna mjesta za koje se traže viši stupanj obrazovanja i stručne kvalifikacije. Više obrazovani stručnjaci su skuplji od niže obrazovanih, pa je veća i želja kompanija da automatiziraju njihove poslove. Tu nastupaju informatičari, čiji je posao programirati avatare, 2D i 3D prividne likove (često ih nazivaju softverski roboti – botovi). Avatari su mnogo brži i jeftiniji od fizičkih robota, a zamijenit će skuplje radnike. Svatko može misliti da je nemoguće programirati avatara koji bi uspješno obavljao njegov posao, međutim već postoje avatari koji sami sebe uče stvari koje ih programer ne bi mogao naučiti. Teško je povjerovati, ali već postoje tekstovi koje su napisali avatarski novinari (Zg-magazin, 11. travnja 2014.) npr. koji korektno napišu sportski medijski izvještaji. No pišu oni i postupke ispitivanja, kvartalna izvješća itd.

Avatarski liječnici i odvjetnici

Niti visokokvalificirana zanimanja neće izbjeći avatare. Primjerice odvjetnici, čiji posao se uglavnom sastoji od pisanja pravničkih dokumenata i tzv. istraživanja koje zahtijeva pretraživanje velikog broja dokumenata kako bi se pronašao neki uzorak ili odstupanje. Istraživanje je već posao avatara u mnogim tvrtkama. Naime, avatari su točniji, brži, ne spava im se i ne dosadi im čitanje tisuća poruka e-pošte ili dokumenata. Pa i bankomati su svojevrsni avatari.

IBM je razvio avatara Watsona, koji postavlja medicinske dijagnoze na temelju razumijevanja onoga što pacijenti govore vlastitim riječima. Zaposlen je u centru za istraživanje raka i pacijentima daje upute o liječenju raka pluća. Kao što i samoupravljajući automobili ne moraju biti savršeni, već samo raditi manje grešaka od ljudi, isto vrijedi i za avatarske liječnike. Neki od njih liječe šizofreniju i strahove. Ljudski liječnici nisu savršeni – broj netočnih dijagnoza je zastrašujući. Posebno su ograničeni u razumijevanju komplicirane medicinske povijesti pacijenta. Ljudski mozak nije u stanju poznavati svaki lijek i njegovu interakciju sa svakim drugim lijekom. Ljudski liječnici uče na vlastitom iskustvu, a avatarski liječnici mogu učiti na iskustvima svakoga svog kolege. Mogu čitati najnovija medicinska istraživanja i pratiti sve što se događa njihovim pacijentima diljem svijeta, te stvarati korelacije koje se ne bi mogle nikako drugačije otkriti. Ljudski liječnici neće nestati, no potreba za liječnicima opće prakse bit će sve manja. Ljudi kao liječnici bit će velika povlastica.

A što je s umjetnicima? Oni su zasigurno nezamjenjivi. Možda je to istina, ali broj takvih zanimanja je vrlo malen u usporedbi s već navedenim zanimanjima. Koliko god to čudno zvučalo, umjetnički avatari se također razvijaju, pa tako već postoje i skladbe koje su skladali avatari, a ne ljudi.

Važno je naglasiti da ovo nije daleka budućnost, već se događa sada i ovdje. Roboti i avatari su među nama i na našim računalima i uzimaju poslove ljudskim bićima. Kao što su konji postali nezapošljivi, isto će se dogoditi i ljudima, ne njihovom krivicom. Nažalost, broj novih zanimanja uvelike je manji od broja zanimanja koja mogu zapošljavati robote i avatare. Automatizacija i informatizacija nije loša, ona je neizbježna. Predstavljaju alate za postizanje obilja uz malo truda. Danas trebamo razmišljati o tome što ćemo učiniti kada velik dio stanovništva postane nezapošljiv. Što učiniti u budućnosti u kojoj za većinu poslova ljudi nisu potrebni. I kada će pisati u oglasu da ljudsko biće nije podesno za to radno mjesto.

Dunja Sokele i Igor Čatić

Ocjene (5)


Respektira (3): Vjeran, visitor, siouxica


Slaže se (1): Vjeran


Ne slaže se (1): Laci


Komentari (7)


Recimo da je profesorova prognoza realna, mada smatram da je ona daleka budućnost , i budući da je tekst potaknut potrebom istinskog reformiranja školovanja, uz isprike autoru ipak se pitam gdje su prijedlozi o tome što to učiti mlade ? Laci 0 0 0


Osobno smatram da je analiza neopravdano katastrofična, jer i sve te robote netko treba proizvesti, sem ako se ne smatra da će roboti proizvoditi sami sebe. No pada mi na pamet još jedna moguća konkluzija iz analize a to je da ćemo svi Laci 0 0 0


ponovno postati seljaci, jer roboti neće orati i kopati i brati , pa ćemo morati to raditi mi da imamo što jesti, zar ne ? I ja volim SF literaturu, ali najvećim dijelom je ipak smatram samo zanimljivom literaurom i ništa više. Laci 0 0 0


Potaknut tezama prof. N. Budaka napisao sam izvorni znanstveni rad: Čatić, I.: Obrazovanje za izazove budućnosti, Pedagogijska istraživanja, 10 (1), 7 – 25 (2013). U tekstu je iscrpno obrazloženo što znači obrazovanje za radni vijek. ICatic 1 0 0


Hvala na informaciji, svakako ću potražiti navedeni rad da se informiram o temi. Laci 0 0 0